Branko Ružić, Ministar državne uprave i lokalne samouprave u Vladi Srbije
Pre nepunih godinu dana Branko Ružić je stupio na čelo Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srbije, a to nije njegovo prvo ministarsko iskustvo jer je već obavljao posao ministra bez portfelja zaduženog za evropske integracije. Ipak, Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave izazov je sam po sebi jer je posla uvek mnogo, a novca nikad dovoljno.
Nedavno ste rekli da je digitalizacija matičnih knjiga ogroman korak napred u reformi i tom prilikom iskazali zahvalnost matičarima. Kako je ta aktivnost sprovedena i koji su njeni najvažniji rezultati u unapređenju rada matičara?
Tako je. Zaista veliku zahvalnost dugujem matičarima što su ovakvu promenu započeli uspešno i što veruju u cilj reforme javne uprave – a to je da zajedno stvorimo profesionalan, efikasan i moderan servis građana i privrede.
Naime, uspostavili smo Centralni registar matičnih knjiga, to jest prevodimo sve podatke iz matičnih knjiga u elektronski oblik. Cilj toga je da unapredimo i olakšamo rad nadležnih organa s jedne strane, a sa druge da obezbedimo lakše, brže i delotvornije ostvarivanje prava građana i da u konačnom podignemo zadovoljstvo građana Srbije uslugama uprave.
Najveći deo opština i gradova svoj su posao već odradili i zaista se nadam da ćemo svi osetiti rasterećenje ovom modernizacijom.
Pored toga, pripremili smo i izmene Zakona o matičnim knjigama, koji će se, nadam se, uskoro naći u skupštinskoj proceduri, koji je upravo i proizašao iz potrebe za modernizacijom i dostizanjem evropskog kvaliteta života. Između ostalog, ovim zakonom donosimo obavezu vođenja knjiga u elektronskom obliku, dobrovoljan upis nacionalne pripadnosti u matične knjige, upis promene pola i, što je možda i najobuhvatnija promena, dozvolili smo diplomatsko- konzularnim predstavništvima da izdaju dokumenta iz ovih evidencija.
Primetno je da u poslednje vreme Ministarstvo kojim Vi rukovodite intenzivno radi na digitalizaciji i uvođenju e-uprave u opštinama. Sve je manje poslova zbog kojih građani moraju da čekaju pred šalterima. Elektronske građevinske dozvole, matične knjige, digitalizacija katastra, poreske uprave…
Kakvi su planovi ministarstva u ovoj sferi u narednom periodu – u kojim oblastima se planira uvođenje informacione platforme u sledećem koraku?
Zahvaljujem na ovom pitanju i konstataciji. Moram da naglasim da su svi ti rezultati stvarani paralelno sa procesom racionalizacije i optimizacije uprave, što je, složićete se, poprilično teško.
U svakoj pobrojanoj aktivnosti cilj nam je da rasteretimo građane, privrednike i upravu. S tim u vezi, nastavićemo da radimo da se što više opština i gradova priključi našem eZUP-u – elektronskoj bazi najčešće korišćenih podataka, zatim ćemo i završiti proces eInspektor – elektronski sistem za rad i izveštavanje svih inspekcija. Uspostavićemo i Centralni registar stanovništva, a paralelno ćemo razvijati nove eUsluge.
Očekujem uskoro da raspišemo i javni poziv za opštine i gradove za stvaranje jednošalterskog sistema za šta smo opredelili 50 miliona dinara. To će, sigurno, promeniti odnos uprave i građana, jer, umesto na nekoliko šaltera, sada će građani sve obaviti na jednom.
Mnoge manje razvijene opštine u Srbiji imaju male budžete i velike kadrovske i tehničke probleme (pristup brzom internetu, nedostatak infrastrukture i kablovske mreže, zastarelost računarske opreme, korišćenje nelicenciranog softvera) da drže korak sa razvijenijim jedinicima lokalne samouprave po pitanju šireg korišćenja informacionih tehnologija u službi građana.
Kako ministarstvo može da pomogne tim opštinama i da li se mogu povećati izdvajanja iz postojećih fondova za ovu svrhu?
Primera radi, ove godine iz Fonda za lokalne samouprave izdvojeno je 320 miliona dinara za projekte. Značajan deo tih sredstava, 48 miliona, usmeren je na nabavku neopohodnih savremenih tehnologija za uvođenje e-uprave.
Upravo tako. Fond za lokal je jedan od načina da se pomogne opštinama-bilo kroz nove projekte ili kroz one koji su započeti, a nisu završeni zbog nedostatka novca. Pored finansijske podrške, ministarstvo je oduvek bilo na usluzi opštinama i gradovima za podršku kroz reformu, pa i organizaciju različitih obuka. Nedavno smo otvorili i informaciono-tehnološki centar u centru Beograda, zajedno sa Republikom Korejom, kako bismo obezbedili prostor i opremu za različite obuke za službenike. Za par meseci već smo imali oko 1.200 polaznika.
Jedan od velikih problema su i relativno male plate u javnoj upravi, posebno kada su u pitanju IT stručnjaci. Da li se razimšlja o tome kako zadržati IT stručnjake u državnoj službi kako ne bi prešli u privatni sektor gde im nude veće plate?
Reforma sistema plata upravo ima za cilj da donese fer, transparentan i efikasan sistem zarada. Znate, do sada to je bio skup različitih zakona, različitih osnovica, različitih naknada koje su samo dovodile do nepravične raspodele novca i demotivacije zaposlenih za rad.
Uspostavljanje novog sistema je građenje kuće iz početka i zato, ma koliko smo bili otvoreni i dostupni sindikatima, opet nalaženje razumevanja za ovaj proces nije bilo lako.
Pored toga, radimo na uređivanju procesa zapošljavanja, napretka na osnovu učinka i na stručnom usavršavanju zaposlenih. Veće zarade mogu biti samo ukoliko prostora za to imamo u budžetu, a putem koji smo krenuli verujem da ćemo brzo i do toga doći.
Opširnije u štampanom izdanju