Zbog čega je važan Montrealski protokol?

0
ozone-layer-2126671_1920

Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača obeležen je 16. septembra, u cilju podsećanja na dan kada je u Montrealu 1987. godine otvoren za potpisivanje Montrealski protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač. Akciji obeležavanja ovog datuma priključilo se i Ministarstvo zaštite životne sredine Srbije, a važne poruke o značaju i zaštiti ozonskog omotača biće poslate sa radnog sastanka u Nacionalnom parku „Đerdap“ koji će se održati 22. i 23. septembra.

Slogan ovogodišnje kampanje jeste „Ostanite COOL i samo napred!“ ( „Keep Cool and Carry On: The Montreal Protocol“).

Jedan od velikih uspeha Montrealskog protokola jeste njegova univerzalna ratifikacija, kojom se svih 197 zemalja članica (sve zemlje UN i Evropska Unija) obavezalo da sprovodi aktivnosti i mere kojima će se sprečiti dalje oštećenje ozonskog omotača. Zahvaljujući dosadašnjim naporima zemalja potpisnica protokola, kao i zahvaljujući jedinstvenom mehanizmu za njegovo sprovođenje, Montrealski protokol se pokazao kao jedan od najuspešnijih međunarodnih ugovora iz oblasti zaštite životne sredine.

Ono što je važno je da su zemlje potpisnice protokola uspele da smanje ukupnu potrošnju supstanci koje oštećuju ozonski omotač na globalnom nivou i samim tim omogućile obnovu ozonskog omotač, što je i naučno potvrđeno. Takođe, naučno je procenjeno da će se do sredine ovog veka ozonski omotač vratiti u stanje kakvo je bilo pre 80-tih godina prošlog veka, saopštilo je Ministarstvo zaštite životne sredine.

Republika Srbija je ratifikovala Bečku konvenciju o zaštiti ozonskog omotača („Sl. list SFRJ“, broj 1/90) i, uz nju Montrealski protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač („Sl. list SFRJ“, broj 16/90 i „Sl. list SCG“, broj 24/04), sukcesijom 2001. godine, kao i četiri amandmana na protokol. Prošle godine, Montrealski protokol je proširen novim amandmanom, tzv. Kigali amandman. Ovim amandmanom u protokol su uvedeni fluorovani gasovi sa efektom staklene bašte (HFC supstance), koji se koriste kao alternativa za supstance koje oštećuju ozonski omotač i koji, iako nemaju štetan efekat na ozonski omotač, imaju veliki potencijal globalnog zagrevanja i samim tim veliki uticaj na klimatske promene.

Svoje preuzete međunarodne obaveze Republika Srbija ispunjava kroz rad Nacionalne ozonske kancelarije u okviru Odeljenja za zaštitu vazduha i ozonskog omotača, Sektora za upravljanje životnom sredinom Ministarstva zaštite životne sredine, uz podršku implementacionih agencija UNIDO-a (Organizacija UN za industrijski razvoj i UNEP-a (Program UN za životnu sredinu).

Naše mesto

Foto: Pixabay.com

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo, unesite svoje ime