Sadnjom 40 četinara nastavljena akcija Drvo za Beograd

0
Foto: JKP Zelenilo - Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić, direktor Javnog komunalnog preduzeća „Zelenilo – Beograd” Slobodan Stanojević i predstavnici API Banke učestvovali su danas u sadnji 40 stabala mladih četinara na levoj obali Save u okviru akcije „Drvo za Beograd”.

Ova akcija sprovodi sa na inicijativu gradonačelnika, a u saradnji sa JKP „Zelenilo – Beograd”, Beograd.

Prema rečima gradonačelnika Radojičića, kroz akciju „Drvo za Beograd” do sada je 12 kompanija i međunarodnih organizacija, prijatelja Beograda, doniralo i zasadilo blizu 1.500 stabala.

Foto: JKP Zelenilo – Beograd

– Akciju „Drvo za Beograd” osmislili smo kako bismo omogućili svima koji žele zeleniji Beograd da kroz svoje programe društveno odgovornog poslovanja mogu da doniraju sadnice, sade i prate kako raste njihovo drveće – istakao je Radojičić.

On je dodao da je ove godine samo JKP „Zelenilo – Beograd”, Beograd zasadilo oko 5.000 stabala, a kako je naglasio, dobra vest je da raste broj kompanija, međunarodnih organizacija i drugih poslovnih subjekta koji žele da daju svoj doprinos viziji „zelene i zdrave prestonice”.

– „Zeleni grad” je grad u balansu sa prirodom, a pošumljavanje će našim građanima omogućiti bolji kvalitet života u gradu. Na samom smo kraju izrade akcionog plana za zeleni grad. U izradi ovog dokumenta učestvovali su i građani koji su istakli koliko im je važno da imaju više zelenila u gradu i mi ćemo im to omogućiti. Uskoro sledi javna rasprava nakon koje će ovi planovi biti usvojeni u Skupštini grada i kada ćemo krenuti u realizaciju velikih ekoloških projekata – naglasio je gradonačelnik, navodi se u saopštenju.

On je podsetio da Beograd trenutno ima 15 odsto zelenih površina, a plan je da ih do 2025. godine bude 25 odsto, i zato je svaki doprinos kompanija važan kako bi se postigao ovaj cilj.

Foto: JKP Zelenilo – Beograd

– Zahvaljujem API Banci koja je danas zasadila 40 Pančićevih omorika i time dala svoj doprinos ostvarenju ovih naših planova. Ovaj prelepi četinar potiče sa Balkana, a otkrio ga je, pre skoro 150 godina, čuveni Josif Pančić na planini Tari.

Ovih 40 sadnica obezbeđuje količinu kiseonika za 80 ljudi tokom njihovog čitavog života. Koristim priliku da pozovem i druge kompanije koje žele da se priključe ovom izazovu i da posade svoja stabla. Uvek je pravi trenutak za sadnju drveća. Ako samo zamislimo broj kompanija koje posluju u Beogradu i kada bi svaka od njih donirala određeni broj stabala, već smo na putu da menjamo ekološku kartu grada. Stoga se nadam da će nam ova akcija postati tradicija – istakao je gradonačelnik.

On je dodao da se pridružuje pozivu „Zelenila” da u duhu predstojećih novogodišnjih praznika građani kupuju jelke s busenom. Nakon praznika, svaki pojedinac će moći da zasadi stablo, jelke ostaju u našem gradu a time takođe doprinosimo zaštiti životne sredine.

Predsednica Izvršnog odbora API Banke Marija Stepina je ovom prilikom naglasila da ova banka sadnjom 40 stabala Pančićeve omorike nastavlja svoju nameru za očuvanjem životne sredine koju sprovodi i nastoji da u okviru svog svakodnevnog poslovanja smanji potrošnju papira.

– Ako želimo da 40 četinara pretvorimo u papir koji zaposleni naše banke odštampaju godišnje, u pitanju je količina papira koju odštampamo za pet godina. Sa zadovoljstvom smo se priključili akciji „Drvo za Beograd” kako bismo pomogli da Beograd bude zeleniji i zdraviji grad, i nadamo se da će to podstaći i druge članove zajednice da se pridruže – rekla je Marija Stepina.

Foto: JKP Zelenilo – Beograd

Pančićeva omorika (Picea omorika) je vrsta koja je endemit Balkanskog poluostrva i tercijarni relikt. Ova vrsta predstavlja „živi fosil“ svetske flore. Pronašao ju je dr Josif Pančić po kome je i dobila domaći naziv. Pančić je prvi put naslutio da ova vrsta postoji 1855. i potom je tražio narednih 20 godina. Pronašao ju je u selu Zaovine na Tari 1875. godine. Uprkos osporavanjima u tadašnjim naučnim krugovima uspeo je da dokaže da se radi o novoj vrsti smrče i nazvao ju je Picea omorica.

Prirodni areal Pančićeve omorike se prostire na području Nacionalnog parka Tara, oko srednjeg toka reke Drine, sa obe strane između Višegrada i Bajine Bašte i na dva manja reona – jedan jugoistočno od Ustiprače i drugi jugozapadno od Foče. Pronađen je i jedan noviji lokalitet u blizini manastira Mileševo kod Prijepolja.

Iako u prirodi raste na većim nadmorskim visinama i ima prilično mali areal,ova vrsta se pokazala izuzetno otporna na gradske uslove sredine, što nam omogućava da u njenoj lepoti uživamo i u Beogradu.

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo, unesite svoje ime