Depozitni sistem za prikupljanje flaša i limenki?

0
stack-885721_1920

Otkako je počela naplata kesa u prodavnicama, njihova potrošnja smanjena je 60 odsto. To je dobro, ali ne i dovoljno. Treba rešiti i mnogo veći problem, a to je plastična i staklena ambalaža. Na primer, tako što će se trgovci obavezati da ih, kao u većini zemalja, otkupljuju u prodavnicama, kroz depozitni sistem.

Nije bilo teško uvesti naplatu kesa, a osim toga što je smanjena njihova potrošnja, to je podstaklo i građane da više razmišljaju o tome kako da daju svoj doprinos zaštiti prirode.

– Prosto ljudi ne mogu da se naviknu ako se ne radi o novcu, logično je da čuvamo prorodu ne koristeći kese – kaže jedan od građana za RTS.

Mnogi smatraju da bi bilo dobro da uopšte nema plastike u opticaju ili da se bar lakše reciklira.

– Bilo bi dobro da se na bilo koji način to reši, recimo uvođenjem automata za otkup plastike, nešto što bi u samoj prodavnici postojalo, gde bi mogla da se sortira ambalaža – smatra jedan od potrošača.

To u drugim zemljama primenjuju i trgovinski lanci koji posluju i u Srbiji. Ali ne i kod nas.

– Mi se trudimo da u sistem reciklaže uključimo i naše kupce i zato smo ispred određenog broja prodavnica postavili reciklažna ostrva – kaže Milica Popović iz preduzeća „Delez Srbija“

Ova kopmanija razmatra uviđenje depozitnog sistema, a u „Lidlu“, koji tek ulazi na naše tržište, kažu da ga primenjuju ako to propisuje lokalno zakonodavstvo. A Srbija takav propis još nema.

– Razmatra se uvođenje depozitnog sistema, trenutno se radi na studiji koja će pokazati opravdanost. Kao dobit dobijamo čistu životnu sredinu bez flaša u rekama, ali takođe otvaraju se nova radna mesta jer se podstiče reciklažna industrija – rekao je Filip Radović iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Bez obzira na lokalne zakone, IKEA iste ekološke standarde primenjuje u svih 60 zemalja gde posluje.

– Na duge staze, takve investicije se veoma isplate. Proizvodimo električnu energiju putem solarne elektrane koju imamo na krovu, razdvajamo 23 frakcije otpada i adekvatno ih zbrinjavamo uz partnerstvo s drugim lokalnim kompanijama, koristimo geotermalne pumpe da hladimo i grejemo objekat – objašnjava Jovana Mehandžić Đurđić iz preduzeća IKEA Srbija.

Zbog nerazvijenog sistema sakupljanja fabrike za reciklažu u Srbiji nemaju dovoljno sirovina za preradu, PET ambalaža se uvozi i sakuplja sa deponija. Procenjuje se da se zbog toga što se ne reciklira, u Srbiji godišnje izgubi i do 100 miliona evra.

RTS

Foto: Pixabay.com

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo, unesite svoje ime