Otkako je počela naplata kesa u prodavnicama, njihova potrošnja smanjena je 60 odsto. To je dobro, ali ne i dovoljno. Treba rešiti i mnogo veći problem, a to je plastična i staklena ambalaža. Na primer, tako što će se trgovci obavezati da ih, kao u većini zemalja, otkupljuju u prodavnicama, kroz depozitni sistem.
Nije bilo teško uvesti naplatu kesa, a osim toga što je smanjena njihova potrošnja, to je podstaklo i građane da više razmišljaju o tome kako da daju svoj doprinos zaštiti prirode.
– Prosto ljudi ne mogu da se naviknu ako se ne radi o novcu, logično je da čuvamo prorodu ne koristeći kese – kaže jedan od građana za RTS.
Mnogi smatraju da bi bilo dobro da uopšte nema plastike u opticaju ili da se bar lakše reciklira.
– Bilo bi dobro da se na bilo koji način to reši, recimo uvođenjem automata za otkup plastike, nešto što bi u samoj prodavnici postojalo, gde bi mogla da se sortira ambalaža – smatra jedan od potrošača.
To u drugim zemljama primenjuju i trgovinski lanci koji posluju i u Srbiji. Ali ne i kod nas.
– Mi se trudimo da u sistem reciklaže uključimo i naše kupce i zato smo ispred određenog broja prodavnica postavili reciklažna ostrva – kaže Milica Popović iz preduzeća „Delez Srbija“
Ova kopmanija razmatra uviđenje depozitnog sistema, a u „Lidlu“, koji tek ulazi na naše tržište, kažu da ga primenjuju ako to propisuje lokalno zakonodavstvo. A Srbija takav propis još nema.
– Razmatra se uvođenje depozitnog sistema, trenutno se radi na studiji koja će pokazati opravdanost. Kao dobit dobijamo čistu životnu sredinu bez flaša u rekama, ali takođe otvaraju se nova radna mesta jer se podstiče reciklažna industrija – rekao je Filip Radović iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Bez obzira na lokalne zakone, IKEA iste ekološke standarde primenjuje u svih 60 zemalja gde posluje.
– Na duge staze, takve investicije se veoma isplate. Proizvodimo električnu energiju putem solarne elektrane koju imamo na krovu, razdvajamo 23 frakcije otpada i adekvatno ih zbrinjavamo uz partnerstvo s drugim lokalnim kompanijama, koristimo geotermalne pumpe da hladimo i grejemo objekat – objašnjava Jovana Mehandžić Đurđić iz preduzeća IKEA Srbija.
Zbog nerazvijenog sistema sakupljanja fabrike za reciklažu u Srbiji nemaju dovoljno sirovina za preradu, PET ambalaža se uvozi i sakuplja sa deponija. Procenjuje se da se zbog toga što se ne reciklira, u Srbiji godišnje izgubi i do 100 miliona evra.
RTS
Foto: Pixabay.com