Organska proizvodnja – visok potencijal, niska iskorišćenost

0
organska-proizvodnja
Srbija kao zemlja očuvanog agroekosistema trebalo bi da iskoristi šansu i da budući razvoj poljoprivrede, samim tim privrede i ekonomije, leži u proizvodnji organske hrane i očuvanju naših prirodnih bogatstava

Činjenica je da danas kada smo sve više okupirani obavezama i brzim načinom života, a samim tim i brzom i industrijskom hranom, polako, vrlo polako, ali ipak primetno, sve veći broj ljudi okreće se prirodi. Taj proces je spor, ali višestruko koristan. Uz definiciju konzumiranja zdravije i prirodnije ishrane vezuje se pojam organski proizvedene hrane što predstavlja njenu proizvodnju na „nezagađenom“ zemljištu i uvođenje ekološki podobne tehnologije koja ne utiče na kvalitet namirnica.

Sve veći akcenat stavlja se na edukaciju i podizanje ekološke svesti savremenog čoveka, koja još uvek, kako kod nas tako i u svetu, ipak zahteva još puno rada. Organska proizvodnja je, dakle, sistem održive poljoprivrede koji se bazira na visokom poštovanju ekoloških principa putem racionalnog korišćenja prirodnih resursa, upotrebi obnovljivih izvora energije, očuvanju prirodne raznolikosti i zaštiti životne sredine.

Metode organske proizvodnje podrazumevaju primenu prirodnih postupaka i supstanci, a ograničavaju ili potpuno eliminišu upotrebu sintetizovanih sredstava.

U uslovima organske proizvodnje nivo primenjene agrotehnike je minimalan, upotreba pesticida svedena na nužnu meru i mogu se koristiti samo pesticidi koji su odobreni za upotrebu u organskoj proizvodnji.

Organska proizvodnja se u Srbiji može vrlo uspešno razvijati. Zahvaljujući visokom prirodnom potencijalu kojim Srbija raspolaže, ona se ubraja u zemlje izuzetnih agro-ekoloških uslova za organsku proizvodnju. I pored toga, ovaj vid proizvodnje kod nas još uvek nije dovoljno zastupljen, a potencijali su nedovoljno iskorišćeni. Na tržištima razvijenih zemalja evidentan je nedostatak organskih proizvoda, delom zbog velike potražnje, a delom i zbog nemogućnosti proizvodnje, usled zagađenosti zemljišta i vazduha i narušenih odnosa u prirodi, odnosno nepostojanja osnovnih agroekoloških preduslova za organsku proizvodnju.

Zbog toga manje razvijene zemlje u kojima je još uvek očuvan agroekosistem imaju šansu da preko organskih proizvoda povećaju izvoz poljoprivrednih proizvoda. Srbija kao zemlja očuvanog agroekosistema trebalo bi da iskoristi ovu šansu i da budući razvoj poljoprivrede, samim tim privrede i ekonomije Srbije, leži u proizvodnji organske hrane i očuvanju naših prirodnih bogatstava.

Veća šansa za izvoz srpske hrane

Svetsko tržište organske hrane vredno je više od 80 milijardi evra i jedno je od retkih koje, uprkos globalnoj ekonomskoj krizi, raste i to u proseku 10 do 15 odsto godišnje.

Slično je i u Srbiji, čak 90 odsto hrane koju proizvedemo i izvezemo. Poslednjih godina površine pod organskom proizvodnjom u Srbiji imale su tendeciju postepenog rasta i to je ohrabrujuć podatak. S obzirom da je tržište organskih proizvoda u svetu u stalnom porastu i da ova proizvodnja može biti značajan izvozni potencijal naše zemlje, pripremljen je Plan za razvoj organske proizvodnje u okviru Nacionalnog programa ruralnog razvoja ( „Sl. galsnik RS” br. 60/18) u kome su postavljeni ciljevi i mere koji treba da doprinesu intezivnijem razvoju organske proizvodnje u Republici Srbiji. Cilj ovog dokumenta jeste da prepozna koje su to prepreke koje ometaju intezivniji razvoj organske proizvodnje u našoj zemlji, ali i da definiše mere i aktivnosti za njihovo prevazilaženje. Organska proizvodnja u Srbiji je najvećim delom okrenuta izvozu.

Posmatrano pojedinačno, najveća vrednost je ostvarena izvozom svežeg ili smrznutog voća. U 2017. godini vrednost izvoza organskih proizvoda iznosila je 23.113.073 evra. Najveća vrednost ostvarena je izvozom organskih proizvoda u Nemačku, Holandiju, Italiju, Francusku i SAD, i to izvozom smrznute organske maline i kupine, koncetrata jabuke i suvih šljiva.

Organski proizvodi su jedan od najvećih izvoznih potencijala Srbije. U periodu od 2012. do sada, izvoz je porastao za oko 500% i nastavlja da raste. Više puta je već rečeno i naglašeno da, ukoliko želimo da postignemo veću konkurentnost na stranom tržištu, potrebna su ulaganja u proizvode veće dodate vrednosti, odnosno višeg stepena prerade. Sektor organske proizvodnje je odlična mogućnost za integraciju i razvoj usitnjenih poljoprivrednih gazdinstava koja u proseku zauzimaju po 5,4 hektara. Kroz grupnu sertifikaciju, ali i projekte koji bi stimulisali sertifikaciju više domaćinstava po regionalnom principu, uz pažljiv odabir kultura, moguće je razmišljati o organskoj poljoprivredi kao budućoj ključnoj grani srpske poljoprivredne industrije.

Od početka vođenja zbirne evidencije o organskoj proizvodnji evidentno je da se organskom stočarskom proizvodnjom bavi manje proizvođača u odnosu na broj proizvođača uključenih u organsku biljnu proizvodnju. To se može objasniti činjenicom da je organska stočarska proizvodnja zahtevnija u pogledu ispunjenja dodatnih zahteva za objekte za držanje životinja, nabavke životinja sa drugih gazdinstava i njihove ishrane i lečenja, takođe i razvoja tržišta organskih proizvoda animalnog porekla.

Država podstiče razvoj organske proizvodnje

U cilju intezivnijeg razvoja organske proizvodnje u našoj zemlji Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je u okviru svoje agrarne politike kreiralo poseban set mera namenjen podršci razvoju organske proizvodnje. Ove godine u skladu sa Uredbom o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2018. godini („Sl. glasnik RS”, broj 18/18 i 66/18) za organsku proizvodnju je opredeljeno 110 miliona dinara, što je za 20 miliona više u odnosu na prethodnu godinu.

Podsticaji za organsku biljnu proizvodnju su za 70% veći u odnosu na podsticaje koje mogu da ostvare proizvođači koji imaju konvencionalnu proizvodnju, dok je uvećanje za organsku stočarsku proizvodnju 40%. S obzirom da organski proizvođači imaju i dodatne troškove prema ovlašćenim kontrolnim organizacijama, još jedna od mera kojom ministarstvo podržava ovu proizvodnju jeste i refundiranje dela ovih troškova i to 50%, a za područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi 65%.

Zakonodavni okvir za organsku proizvodnju u našoj zemlji je pripreman u skladu sa ključnim regulativama Evropske unije (EU) kojima je ova oblast regulisana. U narednom periodu planirane su izmene i dopune propisa iz ove oblasti, obzirom da je u EU doneta nova regulativa, a u narednom periodu u EU očekuje se i donošenje implementacionih uredbi iz ove oblasti.

Zakonodavni okvir za organsku proizvodnju

U skladu sa propisima iz oveoblasti, postupak uključivanja proizvođača u organsku proizvodnju pokreće se prijavom koju proizvođač podnosi ovlašćenoj kontrolnoj organizaciji. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede svake godine ovlašćuje kontrolne organizacije za obavljanje poslova kontrole i sertifikacije u organskoj proizvodnji. Za 2018. godinu ovlašćeno je pet kontrolnih organizacija (ORGANIC CONTROL SYSTEM, TMS CEE, ECOCERT BALKAN, CENTAR ZA ISPITIVANJE NAMIRNICA i ECOVIVENDI).

Na osnovu prijave, proizvođač i ovlašćena kontrolna organizacija zaključuju ugovor o vršenju kontrole i sertifikacije u organskoj proizvodnji, kojim se određuje evidencioni broj koji dobija proizvođač. Od dana zaključenja ugovora proizvođaču počinje period konverzije.

Dužina trajanja perioda konverzije u organskoj biljnoj proizvodnji u zavisnosti je od vremena kada je obavljana setva, odnosno berba, i iznosi:

1) u slučaju jednogodišnjih biljnih vrsta, najmanje dve godine pre setve;

2) u slučaju pašnjaka i višegodišnjeg krmnog bilja, najmanje dve godine pre korišćenja kao hrane za životinje iz organske proizvodnje;

3) u slučaju višegodišnjih biljnih vrsta koje nisu krmno bilje, najmanje tri godine pre prve berbe organskih proizvoda.

U skladu sa Zakonom o organskoj proizvodnji (Službeni glasnik RS, broj 30/10) ovlašćene kontrolne organizacije izdaju sertifikat da je proizvod ili proces proizvodnje u skladu sa ovim zakonom i propisima donetim na osnovu njega.

Za Naše mesto piše: Bata Bojović

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo, unesite svoje ime