MUNICIPALNE OBVEZNICE – JEFTINIJE OD KREDITA

0
Municipalne obveznice

Najčešća svrha izdavanja municipalnih obveznica u praksi je potreba lokalne samouprave da finansira određene strateški važne razvojne projekte, odnosno radi finansiranja ili refinansiranja kapitalnih investicionih rashoda predviđenih u budžetu lokalne vlasti

Pitanje javnih investicija je rak rana lokalnih samouprava u Srbiji, budući da prema proceni Fiskalnog saveta godišnji nedostatak javnih investicija na lokalnom nivou iznosi čak 250 miliona evra. Prema analizi Saveta za investicije iz lokalnih budžeta izdvaja se godišnje oko jedan odsto BDP-a ili 330 miliona evra dok u sličnim zemljama Centralne i Istočne Evrope lokalne investicije učestvuju u (mnogo većem BDP-u) sa dva odsto. Umesto da se ovaj jaz smanjuje, on se poslednjih godina povećava tako što se udeo lokalnih investicija u Srbiji smanjuje na 0,8 odsto BDP-a, dok u zemljama CIE raste na 2,5 odsto BDP-a.

Samofinansiranje

Kada govorimo o lokalnim javnim investicijama to se odnosi na puteve, infrastrukturu, vodovod, kanalizaciju, odlaganje smeća… U mnogim opštinama u Srbiji i te kako ima prostora za poboljšanje kvaliteta života građana ovakvim investicijama. Naravno, uvek se postavlja pitanje kako to platiti. Fiskalni savet u analizi lokalnih javnih finansija ukazuje na moguće uštede koje se mogu ostvariti, ali lokalnim samoupravama je na raspolaganju instrument koji je kod nas do sada retko korišćen dok je u razvijenim zemljama već odavno ustanovljen kao način finansiranja lokalnih investicija. To su municipalne obveznice.

U Srbiji je, prema podacima Stalne konferencije gradova i opština, do sad pet gradova emitovalo šest serija municipalnih obveznica. Prva lokalna samouprava koja se odlučila na ovakav potez bio je Novi Sad

Obveznice koje su emitovane od strane gradova, opština ili organa lokalne samouprave nazivaju se municipalnim obveznicama. To su dužničke hartije od vrednosti koje vlasniku daju pravo prema izdavaocu kao dužniku na isplatu glavnice uloženih sredstava i kamate, kao i određena druga prava.

U razvijenim zemljama, države podstiču izdavanje municipalnih obveznica kroz izuzimanja obaveze plaćanja poreza na kamatu ostvarenu od ulaganja u municipalnu obveznicu. Ove poreske olakšice su bile glavni razlog ekspanzivnog razvoja municipalnih obveznica, koje danas predstavljaju jedan od najmasovnijih instrumenata na svetskom finansijskom tržištu.

Najčešća svrha izdavanja municipalnih obveznica u praksi je potreba lokalne samouprave da finansira određene strateški važne razvojne projekte, odnosno radi finansiranja ili refinansiranja kapitalnih investicionih rashoda predviđenih u budžetu lokalne vlasti.

Imajući u vidu da je izdavalac municipalnih obveznica lokalna samouprava koja otplatu duga uglavnom zasniva na bazi prikupljanja poreza i ostalih javnih prihoda, municipalne obveznice se smatraju kao nisko rizični finansijski plasmani koji treba da nose tek nešto veći prinos od državnih obveznica.

Međutim, najveća prednost finansiranja projekata izdavanjem municipalnih obveznica nije čisto finansijske prirode. Svaki put kada se uputi javni poziv za upis i uplatu municipalnih obveznica, lokalna samouprava je raspisala određenu vrstu referenduma u vezi određenih projekata koji se finansiraju. Putem kupovine obveznica građanima lokalne samouprve se daje prilika da sami finansiraju izgradnju nekog važnog objekta za grad ili opštinu i da još na tome nešto zarade.

Dosadašnja iskustva

Obveznice se mogu izdavati i prodavati unapred poznatim kupcima, profesionalnim investitorima, i tada govorimo o privatnom plasmanu, ili se mogu izdavati javnom ponudom nepoznatim kupcima, kada govorimo o javnom plasmanu.

U slučaju da se obveznice izdaju javnom ponudom, kupci obveznica mogu biti sva domaća i strana pravna i fizička lica, a to su najčešće banke, osiguravajuća društva, penzioni i investicioni fondovi, kao i građani, kako iz zemlje tako i iz inostranstva.

Kod javnog plasmana procedura izdavanja je kompleksnija i vremenski nešto duža. Prospekt treba da bude pripremljen u skladu sa Pravilnikom i nakon toga odobren od strane Komisije za hartije od vrednosti. Nakon inicijalnog izdavanja, municipalne obveznice se najčešće listiraju na Beogradskoj berzi.

U Srbiji je, prema podacima Stalne konferencije gradova i opština, do sad pet gradova emitovalo šest serija municipalnih obveznica

Prva lokalna samouprava koja se odlučila na ovakav potez bio je Novi Sad koji je u oktobru 2011. godine emitovao obveznice vredne 10,5 miliona evra sa rokom dospeća od čak 12 godina.

Kamatna stopa na ove obveznice iznosi 6,2 odsto. Već u aprilu sledeće godine Novi Sad izdaje novu emisiju municipalnih obveznica u vrednosti 9,8 miliona evra sa rokom dospeća od 11 godina sa istom kamatnom stopom kao i prethodna emisija. Ovaj novac je iskorišćen za finansiranje završetka Bulevara Evrope i izgradnju kanalizacije u prigradskim naseljima.

Prema tvrdnjama tadašnjih gradskih funkcionera, kamata na obveznice bila je manja nego što bi grad mogao dobiti na kredit u banci pa je ostvarena i ušteda koja se procenjivala na oko tri miliona evra. Samo dve nedelje kasnije i Pančevo je emitovalo obveznice u vrednosti 358.713 evra sa kamatnom stopom koja se sastoji od tromesečnog euribora (koji je sada na nivou -0,3%) i fiksnog dela od 7,45 odsto. Pančevo je ovaj novac koji treba da vrati sledeće godine iskoristio za izradu projektno-tehničke dokumentacije za industrijsku zonu, za rekonstrukciju gradske ulice i izgradnju zatvorenog gradskog bazena.

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo, unesite svoje ime