Posledice ekonomskih poremećaja biće strašnije od virusa

0
Branimir Nestorovic
Privatna arhiva

Na osnovu ponašanja prethodnih korona virusa (SARS, MERS), koji su nestali u toku leta i nisu se više pojavljivali, sem sporadično, kao i činjenice da izgleda da virus mutacijama gubi neke delove važne za infektivnost, mnogi misle da drugog talasa neće biti. Ako ga bude, neće se javiti pre novembra. Sada imamo testove za dijagnostikovanje u ranim fazama epidemije, a znamo i kakve mere su potrebne

Hvaljen, obožavan i osporavan. Pedijatar, pulmolog i alergolog, načelnik Službe pulmologije i alergologije u Tiršovoj, redovni profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i član Kriznog štaba za suzbijanje zarazne bolesti Covid 19, Branimir Nestorović, poslednjih meseci nikoga nije ostavio ravnodušnim. Čak ni struku. Ili ponajviše nju. Pojedini beli mantili mu spočitavaju da je istupanjem u javnosti za vreme korone dovodio građane u zabludu i tako mogao da ugrozi njihovo zdravlje, kao i da je svojim izjavama u medijima narušio ugled lekarske profesije.

Verovali mu ili ne, njegove reči se uvek prate sa velikom pažnjom. Njegova dela, poput primanja pacijenata bez uputa, besplatnih pregleda, stava da cene u privatnoj praksi treba da budu pristojne, pristup bolesti koji prevazilazi okvire savremene medicine, nailaze na simpatije i poštovanje javnosti. Posebno onih kojima je kao lekar pomogao, a njih ima dosta.

Rekao je mnogo puta da više ništa ne mora u životu. Tako nije morao ni da dođe na zakazani intervju za naš časopis. Iako smo ga čekali. Ali odgovore je vrlo brzo poslao elektronski, sa danas toliko poželjne fizičke distance.

  • Prošlo je više od osam meseci od prvih slučajeva korona virusa. Iz ovog ugla, posle različitih istraživanja, stavova svetskih naučnika, iskustva Srbije i drugih zemalja, šta biste sad rekli za Covid 19 – poreklo, odakle je došao virus, zašto je došlo do pandemije, zašto su u Evropi najviše stradale Italija i Španija, koje mere su dale dobre rezultate?

I posle nekoliko meseci, dosta toga je nejasno o poreklu virusa. Danas vidimo da ima nekoliko vrsta. O – koji je potekao u Vuhanu, ali nije izazvao pandemiju, A – koji je bio uzročnik u Vuhanu, B – koji je bio uzročnik u Italiji i Španiji, a došao je ne iz Vuhana, već iz Singapura ili Južne Koreje, C – koji je uzročnik u SAD, a došao je izgleda iz Evrope.

Nije jasno ni da li je stvarno potekao od šišmiša. Pojedina istraživanja pokazuju da bi domaćin mogla biti neka druga, za sada nepoznata životinja. Naučnici se spore i oko toga da li je modifikovan tj. nastao u laboratoriji ili proizvod spontane mutacije. Dakle, nismo mnogo saznali o poreklu virusa, ali sada znamo njegove osobine.

On napada starije i osobe sa oslabljenim imunitetom, gojazne, dijabetičare, one sa hroničnim oboljenjima pluća, za njih je veoma opasan. Oboljeva svaka deseta zaražena osoba, smrtnost je ispod 1% (tek kada se završi epidemija, imaćemo jasne podatke). Danas je jasno da je osnovna mera zaštita starijih osoba, posebno ustanova za boravak starih i bolnica. I u Italiji, i u Španiji virus je ušao u bolnice, dovodeći do paralize zdravstvenog sistema. Nedostatak kreveta za intenzivnu negu uzrokovao je veliki broj smrtnih slučajava.

Covid-19
Foto: Pixabay.com
  • O Covid-u 19 svašta je bilo rečeno poslednjih meseci. Prošlo je dosta vremena, urađene su brojne studije. Vi ste neko ko sve to prati. Šta je do sada potpuno poznato kad je reč o ovom virusu, a šta je još nepoznato? Da li osoba koja se jednom inficira može ponovo da se zarazi, koliko dugo je inficirana osoba izvor zaraze?

Rezultati studija su bili prilično kontradiktorni jer je usled brzine izostajala kompletna stručna recenzija radova. Sada znamo da osoba koja je ozdravila ne može ponovo da se inficira. Naime, virus ostaje u telu pa ponekad test na njega može da bude pozitivan, ali nije aktivan. Iz tog razloga je podatak koliko je dugo osoba zarazna nejasan, ali bi to moglo biti oko dve nedelje.

Infektivnost samog virusa je promenjiva, zavisno od gustine stanovništva, lokalnog imuniteta, broja kontakata itd. Tako je u Italiji i Španiji jedna osoba mogla da inficira do 11 drugih, a u nekim zemljama svega dvoje.

Takođe, pokazalo se da je prenošenje predmetima znatno manje važno nego što se do sada mislilo. Ono se događa samo u bolnicama, gde su mesta zaraze toaleti jer se virus kod bolesnika izlučuje mokraćom i stolicom. Znamo da je osetljiv na visoke temperature, preko 30, posebno kada je vazduh vlažan.

  • Čelnici Svetske zdravstvene organizacije najavljuju novi, kako kažu, smrtonosni drugi talas na zimu? Da li to čeka i nas i na osnovu čega oni to tvrde?

Ova najava je potpuno hipotetična i zasniva se na modelu gripa, koji kada se pojavi na zimu kao pandemijski (novi nepoznat soj virusa), sledeće godine dolazi kao epidemijski, sezonski grip. Na osnovu ponašanja prethodnih korona virusa (SARS, MERS), koji su nestali u toku leta i nisu se više pojavljivali, sem sporadično, kao i činjenice da izgleda da virus mutacijama gubi neke delove važne za infektivnost, mnogi misle da drugog talasa neće biti. Ako ga bude, neće se javiti pre novembra. Ali, s obzirom na to da on tada nije pandemijski jer smo već bili u kontaktu sa njim, on ne može biti tako opasan kao ovaj.

Takođe, sada imamo testove za dijagnostikovanje u ranim fazama epidemije, a znamo i kakve mere su potrebne. Imamo i jeftinu i efikasnu terapiju – hlorokin, azitromicin. Videćemo kakav će biti nivo kolektivnog imuniteta naše populacije, ako je visok, nema opasnosti od veće epidemije.

  • Mnogi od nas smatraju da su imali simptome korone u decembru, januaru i februaru, dok nije proglašena pandemija i uvedeno vanredno stanje. Da li biste preporučili da se uradi test na antitela i šta tim testom možemo da otkrijemo?

Znamo da je virus cirkulisao Evropom i SAD u decembru, možda i novembru. Vrlo je verovatno da smo imali slučajeve infekcije i kod nas, lečene kao obične pneumonije. Oni koji misle da su imali infekciju, posebno zapaljenje pluća, sa prolivom i gubitkom osećaja mirisa, mogu da urade test na antitela. Ukoliko ih imaju, narednih godinu i po, najmanje, ne mogu se zaraziti ovim virusom, pa za njih nema drugog talasa.

Kovid infekcija u lokalnim samoupravama
Foto:Pixabay.com
  • Ukoliko imamo antitela da li preporučujete donaciju krvi kako bi se pomoglo drugima u lečenju krvnom plazmom? Ili, s druge strane, ako se zarazimo Covid-om 19 da li da primimo plazmu nekoga ko ima antitela na virus? Koliko je takvo lečenje utemeljeno?

Oni koji imaju antitela trebalo bi da daju krv. Rezultati lečenja krvnom plazmom obolelih su dosta dobri, posebno u ranim fazama bolesti. Ova plazma će biti zamrznuta i čuvana za slučaj da se ponovo javi infekcija ovim virusom.

  • Jedini ste otvoreno pominjali da bismo sada, dok je lepo vreme, svi osim starijih trebalo da izađemo na ulice i da se zarazimo. Neki su vas napali zbog takvih izjava. Šta tačno preporučujete, kako kao država da dođemo do kolektivnog imuniteta? Da li će ti simptomi biti drugačiji, s obzirom na to da virus slabi?

Ovakva strategija je zvanična preporuka Svetske zdravstvene organizacije, takozvani Švedski model. Ona nije bila moguća u fazi kada je virus bio u naglom širenju i kada je bilo malo sunčanih dana. Sada, kada je virus u opadanju, sa niskom infektivnošću, pa je rizik da se dobije zapaljenje pluća minimalan, nema razloga da se ne izlazi napolje. I u toku najveće aktivnosti virusa, mogućnost da se zarazite napolju je bila svega oko 0,1%. Drugo, znamo da vitamin D, koji nastaje u koži pod uticajem UV zraka, štiti od virusnih infekcija. Smrtnost osoba sa dobrim nivoom vitamina D bila je višestruko manja od onih sa niskim nivoom.

  • Brojni svetski lideri, predsednici, premijeri, predstavnici zdravstvenih organizacija, javne ličnosti poslednjih su nedelja plasirali u javnost izraz „nova normalnost“ koja podrazumeva nov način života posle korone, odnosno stil života koji više nikada neće biti isti. Da li i Vi verujete u to ili mislite da je to fraza plasirana svetu sa određenim razlogom?

Mislim da za to sada nema nikakvih razloga. Kao što ne postoji razlog da se u epidemiji gripa ljudi ograničavaju, tada se samo raspuste škole, ne vidim ni razlog da se sada, kada je smrtnost od virusa manja od sezonskog gripa, uvode drakonske mere. Nisam siguran u razloge za takozvano „socijalno distanciranje“, ružan izraz, do sada ga nismo koristili u sprečavanju respiratornih infekcija. Sama činjenica da su karantinske mere primenjene po prvi put ukazuje na neke do sada neprepoznate razloge za mere. Posebno kada se najavljuje njihovo trajanje od dve godine. Mislim da će se uskoro videti ozbiljni ekonomski poremećaji u svetu, koji će znatno prevazići efekte samog virusa.

  • Da li očekujete ponovno uvođenje vanrednog stanja ili posebnih mera zbog korone?

Mislim da takva mera nije više potrebna ni sada, a ni na zimu. Znamo da su deca, mladi ljudi retko meta virusa. Oni nemaju razloga za posebne mere osim opštih, kao što su pranje ruku, eventualno nošenje maski u zatvorenom prostoru. Stariji se mogu samoizolovati u slučaju potrebe.

Zaštitna oprema
Foto: Pixabay.com
  • Vakcina, nezaobilazna tema vezana za koronu. Da li će ona biti spas ili nešto drugo?

Nerealno je očekivati vakcinu koja bi bila efikasna i sigurna na jesen. Od 15 dobrovoljaca, troje je razvilo ozbiljna neželjena dejstva, a samo osam je stvorilo antitela. Na Zapadu se spekuliše da Kina ima već gotovu vakcinu i tako objašnjavaju da se virus nije proširio na druge delove zemlje. Vakcinu prate brojne teorije zavere, kako je već slučaj kod ove neobične pandemije.

  • Srbija je nedavno promenila pravilnik i uvela obaveznu vakcinaciju protiv gripa za starije od 65 godina, trudnice i hronične bolesnike. Da li je opravdan ovaj potez? Čini se kao da je iskorišćen strah od korone za ovu odluku. Da li ćete se Vi vakcinisati?

Ne bih se vakcinisao protiv gripa iz više razloga. Prvi je da je ta vakcina relativno malo efikasna. Drugi je da je prevencija cinkom i ishranom baziranom na voću i povrću bolja. Sok od crne zove ili borovnice je u istraživanjima bio nekoliko puta efikasniji od vakcine. Konačno, pojavila su se dva rada ove zime, jedan iz američke vojske i drugi iz Italije, da je primena vakcine za grip povećala osetljivost na druge virusne infekcija, pa i na Covid 19.

  • Da li mislite da su nadležni pogrešili kada su Vas imenovali u Krizni štab za suzbijanja zarazne bolesti Kovid 19?

To ja ne mogu znati, to znaju oni koji su me pozvali. Mislim da sam pošteno odradio svoj deo posla, kako stručan, tako i psihološki. Ocenu će dati vreme, verovatno će biti sa protokom vremena sve više osporavanja, ali to je tako u životu.

  • Da li ste izgubili na kredibilitetu izjavom pre vanrednog stanja da je u pitanju najsmešniji virus u istoriji? Zašto ste to rekli?

Mi nismo bili pripremljeni za ovu situaciju, kao ni druge zemlje. Bilo je veoma važno da se ne stvori psihoza u kojoj bi nastala navala na prodavnice, apoteke, zdravstvene ustanove. Štaviše, već tada se znao podatak da će oboleti mali procenat stanovništva, posebno u velikim gradovima. Dobili smo nekoliko nedelja za pripremu. U kontaktu sa ljudima, mislim da shvataju ove razloge, nisam imao prebacivanja za tu izjavu. Nažalost, sada na kraju pandemije, vidimo da ovaj virus čija je smrtnost svega 1 do 2 puta veća od gripa, dovodi do neverovatnih posledica po ekonomiju. Sada se javlja talas mišljenja da epidemije nije ni bilo, što je drugo preterivanje. Ali, kako rekoh to je uobičajeno kod ljudi.

STARIJI NA OPREZU

  • Da li starijima od 65 godina preti opasnost po zdravlje zbog dugog boravka u zatvorenom tokom vanrednog stanja? Kako da se ponašaju?

Oni sada moraju da nadoknade propušteno, da se puno šetaju na suncu, uzimaju dosta voća i povrća. Još uvek bi trebalo da izbegavaju zatvorene prostore, a kada se u njima i nađu, obavezne su i maske. Ali nikako ne treba nositi istu masku po nekoliko dana uzastopno. Italijanska studija je pokazala da se virus kod ponavljanog nošenja maske zadržava na njoj.

LJUDI NE TREBA DA ODLAZE NA POSAO BOLESNI

  • Šta je to što opštinske i gradske uprave u narednom periodu mogu da preduzmu kada je reč o smanjenju rizika po zaposlene – npr. rad od kuće, digitalizacija i sl?

Rad od kuće nije moguć za sve ljude, ali je dobra alternativa u nekim slučajevima. E-uprava ili elektronsko bankarstvo su primer da se stvari mogu obaviti bez odlaska na posao, čime se smanjuju i troškovi. Nije moguće potpuno sprečiti širenje zaraznih bolesti, čak i u razvijenim zemljama epidemija se širila brzo. Važno je podizanje svesti ljudi da ne odlaze na posao bolesni. To posebno važi za poslodavca, jer smo imali slučajeve da je dolazilo do masovnijeg zaražavanja usled nepoštovanja mera zaštite i činjenice da su radnici morali da dolaze na posao i bolesni.

VOJVODINA IZNAD PROSEKA

  • Koje opštine i gradovi su se najbolje organizovali za vreme vanrednog stanja i pandemije?

Opštine u Vojvodini su bile iznad proseka, na jugu Srbije ispod proseka. Ne bih izdvajao nijednu, ali je nivo solidarnosti bio na visokom nivou. Sve esencijalne službe su radile, ni znam za slučaj da je bilo ozbiljnih poremećaja u funkcionisanju nijedne vitalne službe. Praksa je pokazala da je zdravstveni sistem kakav imamo, sa domovima zdravlja, regionalnim bolnicama i tercijalnim bolnicama dobar u odbrani od ovakvih situacija. Na lokalu je dolazilo do nesporazuma, posebno između opštinskih kriznih štabova i ustanova socijalne zaštite i zdravstvenih ustanova. Bilo je potrebno dosta uhodavanja, ali je to logično, obzirom na potpuno novu situaciju koju smo imali.

piše Mirjana Srećković

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo, unesite svoje ime