Brendiranje gradova: Zeleni gradovi po meri čoveka

0
singapur
Foto: Singapur, Canva

Zeleni gradovi su bliži čoveku i njegovim potrebama.To su mesta koja nude jednostavniji, lakši i komforniji život.

Za časopis Naša mesta piše doc. Dr Dragan Luković
Za Portal Naša mesta priredila Mara Popins

Potrebe gradova da budu kompetitivni kako bi privukli investitore i stvorili uslove za otvaranje novih radnih mesta, i time olakšali život lokalnoj populaciji postali su prepreka kreiranju zdravih, „zelenih“ gradova.

Borba za investitore, otvaranje industrijskih zona i takmičenje u „nuđenju“ boljih uslova za poslovanje (u okviru kojih je čest slučaj zanemarivanje ekoloških standarda) doveli su da gradovi izgube dodir sa potrebama građana, da zanemare uticaj na životnu sredinu i da postanu prenaseljeni, zagađeni i teški za život.

Zeleni gradovi, pak, bliži su čoveku i njegovim potrebama.To su mesta koja nude jednostavniji, lakši i komforniji život.

Kvalitet života kao apsolutni prioritet

Grad koji želi da bude prepoznat kao „zeleni“, osnovi kreira bolji kvalitet života za svoje građane u odnosu na konkurenciju, promoviše održivi razvoj. Na tom osnovu unapređuje svoju kompetitivniju poziciju i mesto na tržištu gradova.

zeleni grad
Foto: Ilustracija, Canva

Gradovi koja žele da imaju karakteristike „zelenih“, sprovode mere za prilagođavanje urbanog ambijenta potrebama održivog razvoja. To znači da rade na povećanju broja i dostupnosti parkova, otvorenih prostora i rekreativnih celina, i obezbeđuju lakši pristup ovim mestima za građane i posetioce. Uz navedene elemente, urbani redizajn podrazumeva i programe za recikliranje, dostupne biciklističke linije i sve druge elemente koji doprinose stvaranju uslova za zdrav život.

U osnovi, „zeleni“ gradovi su ona mesta koja ekologiju i dostupnost prostora za zdrav život promovišu i grade, i stavljaju na vrh svojih prioriteta. Tako pokazuju i da su lideri u unapređenju kvaliteta života, što je jedan od najbitnijih faktora za donošenje odluke o mestu za život.

Posvećenost brendiranju „zelenog“ grada

Brendiranje grada kao „zelenog“ grada je relativno novi trend, nastao kada su pojedini gradovi uvideli da za povećavanje kvaliteta života lokalnog stanovništva, ali turističkih poseta, nije dovoljno samo aktivno raditi na unapređenju socijalnih i obrazovno-kulturnih aspekata grada (škola, kulture, obrazovanja, socijalne zaštite, sporta). Potrebno je ugraditi u lokalne politike održivi razvoj i napraviti balans između ekonomskog rasta i zaštite životne sredine.

zeleni grad
Foto: ILustracija, Canva

Posvećenost brendiranju grada kao „zelenog“ počinje od odluke da se zdravlje stanovništva, očuvanje životne sredine i dostupnost mesta za rekreaciju postavljaju kao prioriteti prilikom odlučivanja o delovanju lokalnih vlasti. Na taj način, na pijedestal prioriteta lokalnih vlasti postavlja se čovek i njegove potrebe.

Niz gradova je to i uradio. Postepenom de-urbanizacijom, zeleni gradovi su oslobađali određene kvartove za građenje zelenih površina i obezbeđivali njihovu lakšu dostupnost, menjali saobraćajnu praksu, promovisali nove životne stilove i kreirali uslove za nove navike stanovništva. Ovi napori, postali su vidljivi i pozitivno ocenjeni a lokalni lideri na bazi kreiranja novog urbanog ambijenta, prilagođenog potrebama čoveka i lokalne populacije, privukli su nove stanovnike i nove investicije i postali značajnija mesta na svetskim mapama dobrih mesta za život i investicije.

Singapur i Kopenhagen – pioniri „zelenog“

Danas, o značaju ove teme govore i podaci da postoje ozbiljna rangiranja ekološki-čistih gradova i mapiranje mesta koja sa stanovišta ekologije predstavljaju respektabilne primere i pozicionirane destinacije.

Changi Airport Singapur
Foto: Aerodrom Singapur, detalj, Canva

Među prvima u procese brendiranja mesta kao „zelenih“ gradova krenuli su Singapur i Kopenhagen.

Singapur, koji je poznat kao „azijski grad – bašta“, svoju lokalnu brending viziju definiše na sledeći način: „čist i zeleni grad – bašta sa dvostrukom intencijom da privuče strane investicije i da u isto vreme unapredi moral svojih stanovnika“. U brending strategiji Singapura jasno se navodi da su „parkovi i zelenilo dva najznačajnija elementa kvaliteta života građana“.

Kopenhagen je, pak, sa druge strane, percipiran kao tzv. „eko-megapolis“ i kao jedan od gradova sa najmanjim stepenom tolerancije prema narušavanju lokalne životne sredine. Cilj političkog rukovodstva Kopenhagena je još pre sedam – osam godina bio da „90% građana živi na pešačkoj udaljenosti od parkova, plaža i prirodnih celina grada“.

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo, unesite svoje ime