Turisti koji posećuju Niš imaju priliku da obiđu i prvi DŽez muzej u Srbiji. Muzej je otvoren u Tvrđavi u prostoru starog turskog kupatila – Hamama, 2018. godine, u vreme održavanja tradicionalnog 35. Nišvil džez festival.
Ovaj jedinstveni muzej čine artefakti najznačajnijih učesnika prethodnih izdanja Nišvil festivala među kojima su:
DŽos Stoun koja je učestvovala na festivalu, u avgustu 2016. godine, to je ujedno bila njena prva poseta Srbiji, Kandi Dulfer holandska džez saksofonistkinja i kantautorka, koja je nekoliko puta nastupala na festivalu Nišvil, a od 2017. godine je počasni građanin grada Niša.
Posebno mesto u ovom zdanju pripada nišliji Šabanu Bajramoviću, pevaču romske i srpske muzike koji je poznat kao „Kralj romske muzike“. Snimio je 20 albuma i oko pedeset singlova, napisao je i komponovao više od sedamsto pesama. O kvalitetu njegovih pesama govori i činjenica da je njegovo izvođenje pesme „Đelem, đelem“ izabrano za himnu svih Roma sveta. Iako teško bolestan, nastupao je na Nišvilu 2005. godine. U muzeju je smeštena replika njegovog spomenika koji se nalazi na Nišavskom keju, a koja je rad akademskog vajara Vladana Ašanina.
Lari Vučković, poznati pijanista koji potiče sa ovih prostora, živi i radi više od pola veka u Americi, napisao je posvetu muzeju na njegovim antologijskim izdanjima LP-a objavljenim u Americi.
U muzeju su svoje mesto našle brojne fotografije i video zapisi sa prethodnih dvadeset izdanja Festivala.
U neposrednoj blizini je centralno jezgro grada, sa kojim je Muzej povezan mostom preko Nišave. Na pedesetak metara smeštene su dve umetničke galerije: Paviljon u niškoj Tvrđavi i Salon 77. Tu je letnja pozornica na kojoj se decenijama unazad održavaju brojne kulturne manifestacije uključujući i sam Nišvil.
Muzej je osmišljen kao poseban kulturni sadržaj grada Niša i oblik promocije istorije džeza i Nišvil džez festivala, koju je Ministarstvo kulture Republike Srbije proglasilo manifestacijom od nacionalnog značaja.
Radno vreme muzeja je svakog dana od 10 do 20 časova, a ulaz je besplatan.
Piše: Elizabeta Vojinović