U Srbiji, a posebno u domaćinstvima, toliko je neracionalna potrošnja energije da se čak i u energetskoj strategiji države energetska efikasnost navodi kao jedan od glavnih „izvora“ energije u budućnosti. Oko dve trećine energije u domaćinstvima se potroši na grejanje, odnosno oko 150 kilovatčasova po metru kvadratnom, pa su kod grejanja i najveće mogućnosti za uštede.
Naravno, ne treba ni zanemariti uštede u potrošnji električne energije, koje, iako se čine pojedinačno sitne, zajedno uzete i na godišnjem nivou mogu značajno rasteretiti elektroenergetski sistem, a što je još važnije i kućni budžet. U principu, dva su načina za uštedu energije – promene u navikama i načinu ponašanja i kupovina i ugradnja novih tehnologija.
Grejanje
Ne zaklanjajte radijator nameštajem, neprozračnim zavesama i ne sušite veš na radijatorima. Kada kupujete peći, birajte kvalitetnije, sa visokim stepenom iskorišćenja goriva. U novim energetski efikasnim pećima na čvrsta goriva iskoristi se 70 do 90% energije, a u starim oko 50%. Kada nabavljate gasne kotlove izaberite kondenzacione jer imaju 7-10% viši stepen iskorišćenja u odnosu na konvencionalne.
Ugradnjom termostatskih ventila na radijatorima, sobnog termostata i regulacijom na kotlu možete smanjiti potrošnju energije za grejanje za 20% i povećati stepen komfora.
Ako temperaturu u stanu smanjite za jedan stepen uštedećete oko 6 % energije. Ako nemate drugu mogućnost da se grejete, osim uz pomoć uređaja koji koriste električnu energiju, izaberite termoakumulacionu (TA) peć jer će vas najmanje koštati. Ako TA peć punite samo noću kada je električna energija višestruko jeftinija time doprinosite uravnoteženju ukupne dnevne i noćne potrošnje i jeftinijoj proizvodnji za sve kupce energije.
Solarni bojleri na krovu mogu da zagreju i do 60 odsto vode potrebne domaćinstvu. Najviše mogućnosti za ovakvo korišćenje sunčeve energije je na jugu Srbije.
Izolacija
Dobro izolovana kuća, sa kvalitetnim prozorima, troši i do 6 puta manje energije. U neizolovanim ili loše izolovanim kućama i stanovima troši se za grejanje i preko 200 kWh/m2 godišnje, a u dobro izolovanim i 50 kWh/m2 . Ovo znači da za grejanje stana od 60 m2 možete potrošiti (i platiti) i preko 12.000 kWh u sezoni, ali i 3.000 kWh (električne energije ili, proporcionalno, odgovarajuću količinu energije u gasu, uglju, drvetu…) ako imate dobro izolovan stambeni prostor.
Zamena prozora je najjednostavniji i najefektniji način povećanja energetske efikasnosti jer oko trećine energije za grejanje ode kroz vrata i prozore. Zamenom starih i loših prozora novim može se ostvariti ušteda i do 40%. Ukoliko bi se na stambenim zgradama zamenili prozori moglo bi se uštedeti čak 6% ukupne potrošnje energije u Srbiji.
Električna energija
Prilikom kupovine kućnih aparata obratite pažnju na njihov energetski razred koji se kreće od G (najniži) do A (najviši). Tu su i proizvodi sa energetskom zvezdicom, odnosno sa oznakom „Energy star“ i oni troše najmanje energije. Recimo, mašina za pranje veša energetskog razreda A troši 27% manje električne energije nego mašina sa oznakom G. Ukoliko vodu u bojleru zagrevate samo noću, kada je jeftina tarifa, možete uštedeti i do 75% u potrošnji električne energije za zagrevanje vode.
Pokvarena slavina može da vas košta jer ne samo da otiče voda na koju ste potrošili struju za zagrevanje, već i zato što ste i nju platili. Ako u minutu kaplje samo 10 kapi to je mesečno 170 litara vode, a godišnje 2.000 litara.
Štedljive sijalice, u zavisnosti od kvaliteta, troše 5 do 15 puta manje električne energije, a pri tome daju istu svetlost kao standardne električne sijalice. Čistite lustere i lampe. Nečistoće mogu apsorbovati i 50% svetlosti.
Naše mesto
Foto: pixabay.com