Srbija i pristupanje Evropskoj Uniji

1
simbol eu
Foto: Ilustracija, Canva

Sve države – kandidati za priključenje EU moraju da usvoje ciljeve, vrednosti i pravne tekovine Unije. Njihov prijem zasniva se na članu 49. Ugovora o Evropskoj uniji kojim su propisani uslovi i postupak prijema.

U skladu sa novom metodologijom u procesu pristupanja novih članica Evropskoj uniji, pred kraj 2021. godine, u okviru pregovora EU i Srbije, otvoren je Klaster četiri koji obuhvata četiri poglavlja: 14 Transportna politika, 15 Energetika, 21 Trans-evropske mreže i 27 Životna sredina i klimatske promene.

Da bi se lakše razumele promene u procesu pristupanja i šta ovo otvaranje klastera znači, pripremili smo rečnik koji sadrži jedan broj pojmova kojima se obično barata u tekstovima o ovim temama.

Aki komuniter (Acquis Communautaire) – Zbir svih propisa koje zemlja kandidat mora da usvoji na putu ka EU. Odnosi se na do sada usvojene propise, odluke i pravne norme koje obavezuju sve članice EU a koje u kratkom roku treba da prihvati i implementira svaka nova članica.

Pregovori o pristupanju – Pre učlanjenja nove države u EU vode se pregovori. Predmet pregovora nije sama sadržina pravnih tekovina EU, one se moraju prihvatiti takve kakve su u trenutku pristupanja. Pregovara se samo o rokovima i modalitetima njihovog preuzimanja od strane države kandidata.

Metodologija pregovora – Srbija je formalno započela pregovore o pristupanju EU početkom 2014. godine. Teme pregovora bile su grupisane u 35 poglavlja. Do kraja 2019. godine Srbija je otvorila 18 poglavlja. Tokom 2020. Evropska komisija je usvojila novu metodologiju pregovora koja podrazumeva otvaranje više poglavlja odjednom, grupisanih u klastere. Iako je već započela pregovore po starim pravilima, Srbija je prihvatila da se nova metodologija primeni u nastavku pregovora sa njom.

Od klastera do politika

simbol eu
Foto: Ilustracija, Canva

Klaster (grozd) – Podrazumeva više poglavlja koja su grupisana prema srodnosti i povezanosti.

Poglavlja su sada grupisana u šest klastera: Osnove, Unutrašnje tržište, Konkurentnost i inkluzivni rast, Zelena agenda i održiva povezanost, Resursi, poljoprivreda i kohezija i Spoljni odnosi.

Umesto da se otvaraju i pregovaraju pojedinačna poglavlja, otvara se čitav klaster i pregovara se o temama iz povezanih poglavlja istovremeno i sinhronizovano.

Transportna politika EU – Zajednička transportna politika usmerena je na poboljšanje funkcionisanja unutrašnjeg tržišta EU obezbeđivanjem bezbednosti, delotvornosti, dostupnosti i kvaliteta transportnih usluga: Time se štite interesi korisnika tih usluga i životna sredina. Nadležnosti u oblasti transportne politike podeljene su između EU i država članica. Pravila o transportnoj politici uglavnom se odnose na železnički, drumski i rečni transport.

Trans – evropske mreže (Trans-European Networks ili TEN) – uspostavljaju se radi skladnog funkcionisanja unutrašnjeg tržišta, kao i bolje ekonomske, socijalne i teritorijalne povezanosti.

EU uspostavlja trans-evropske mreže u oblastima saobraćajne (TEN-T), telekomunikacione (eTEN) i energetske (TEN-E) infrastrukture. Time se građanima, privredi, regionalnim i lokalnim zajednicama omogućava da u potpunosti iskoriste prednosti prostora bez unutrašnjih granica.

Energetika – Energetska politika EU zasnovana je na tri glavna cilja: sigurnost snabdevanja, održivost i konkurentnost. Uspostavljanje Energetske unije treba da smanji zavisnost EU od uvoznih fosilnih goriva i da omogući slobodan protok energije na jedinstvenom evropskom energetskom tržištu.

Životna sredina i klimatske promene – Procenjuje se da čak trećina pravnog okvira EU reguliše ovu oblast. Evropska komisija je 2019. godine predstavila ambiciozni plan za razvoj održive ekonomije pod nazivom Evropski zeleni dogovor (European Green Deal). Prema ciljevima Zelenog dogovora, Evropa bi trebalo da postane klimatski neutralna do 2050. godine.

Za Portal Naša mesta priredila Mara Popins
Tekst pročitajte u šesnaestom broju časopisa Naša mesta 

1 KOMENTAR

  1. Osim političke odluke, pristupanje tako velikoj zajednici nosi i mnogo posla u usvajanju svih neophodnih dokumenata. Sam prevod traje godinama, nama su mislim hrvati obećli da će da nam daju njihova već prevedena dokumenta. Onda kreće usvajanje u svim nivoima vlasti od skupštine pa nadole. I kada dobijemo zeleno svetlo proćiće mn godina dok nas primer.

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo, unesite svoje ime