„Polovina javnih nabavki samo sa jednim ponuđačem“

0
Foto: Pixabay.com

Na Portalu javnih nabavki od 1. jula 2020, kada je stupio na snagu novi zakon, oglašeno 9.655 javnih poziva i pokrenuto gotovo 11.000 postupaka elektronskih nabavki.

Zaključeno je 11.400 ugovora, ali je 3.420 postupaka obustavljeno. Za 70 posto obustava navodi se da nije stigla nijedna ponuda, što govori o nedovoljnom interesovanju privrede, u velikoj meri zbog niskog stepena poverenja ponuđača u sistem, ali i nedostatka znanja,  ocenjuje NALED.

Razvijene evropske zemlje imaju visok udeo nabavki u bruto domaćem proizvodu – Švajcarska 25 posto, Holandija 20, Švedska 16,5 odsto – dok je u Srbiji taj procenat tek nešto iznad osam odsto, što govori o ograničenim mogućnostima da se kroz javne nabavke ostvaruju razvojni ciljevi i osnažuje privreda, dodaje se u NALED-ovom biltenu.

Jedan od ključnih ciljeva projekta „Efektivne javne nabavke u službi ekonomskog rasta“, kako ističe NALED je jačanje konkurentnosti, pre svega malih i srednjih preduzeća, kroz razvoj i sprovođenje fer, efikasnih i transparentnih nabavki.

Vrednost nabavki u Srbiji svake godine raste, i u 2019. je premašila 440 milijardi dinara, ali izazov predstavlja činjenica da je prosečan broj ponuđača za poslednjih 15 godina pao sa 8,5 na samo 2,5 dok je, prema analizi Udruženja „Ponuđači Srbije“, u čak 55 posto slučajeva stigla samo jedna ponuda.

„Uz to, 90 posto nabavki se sprovodi po kriterijumu najniže ponuđene cene, odnosno kupuju se najjeftiniji proizvodi i usluge, a samo 10 procenata primenom kriterijuma ekonomski najpovoljnije ponude“, kaže direktorka za dobru upravu u NALED-u Ana Ilić.

Prema njenim rečima, cilj NALED-a je da kroz gore pomenuti projekat, koji sprovode uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA), poprave ove pokazatelje, pre svega kroz unapređenje efikasnosti nabavki i veće korišćenje odnosa cene i kvaliteta pri oceni ponuda, smanjenje prostora za korupciju i da doprinesu oporavku od posledica pandemije efikasnijom javnom potrošnjom.

Foto: NALED

Učešće većeg broja ponuđača, objašnjava Ilić, utiče na formiranje povoljnijih cena za odgovarajući kvalitet, što državi pruža mogućnost da bolje raspolaže novcem poreskih obveznika, a to je posebno važno u saniranju posledica izazvanih kovidom-19.

Takođe, nisu zanemarljivi pozitivni efekti koji se mogu ostvariti u pogledu zaštite životne sredine i socijalne inkluzije kroz pažljivo definisanje kriterijuma za ocenu ponuda.

„Naš cilj je da do 2023. kriterijum ekonomski najpovoljnije ponude bude zastupljen bar u 30 posto postupaka, a da prosečan broj ponuđača podignemo na 3,5“, dodaje Ilić.

Fokus projekta biće na jačanju kapaciteta ponuđača i naručilaca u postupcima nabavki, za primenu propisa i sprovođenje postupaka. Akcenat će biti stavljen i na povećanje učešća tzv. zelenih nabavki u cilju bolje zaštite životne sredine, kao i socijalno-inkluzivnih nabavki koje uključuju ranjive i marginalizovane kategorije stanovništva.

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo, unesite svoje ime