PODSTICAJI ZA NAPREDAK POLJOPRIVREDE

0
poljoprivreda

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije kada je reč o merama podrške našim poljoprivrednicima, nastavlja da pomaže sektoru stočarstva, mladim poljoprivrednicima, a kroz fond IPARD ostvaruje se značajan stimulans investiranju u poljoprivrednu proizvodnju i preradu

Koliko god da je Srbija želela i mogla da postane poljoprivredna velesila (ma šta god to značilo), činjenice kažu da još uvek moramo mnogo da radimo i ulažemo u naš agrar kako bismo postali ozbiljan „igrač“ u ovoj važnoj privrednoj grani.

U kojoj meri i na koji način država pomaže poljoprivredi i kako naši poljoprivrednici koriste ta raspoloživa sredstva za “Naše mesto” smo potražili odgovore od najkompetetnije strane – Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije.

Povećana sredstva u sektoru stočarstva Ministarstvo će, kada je reč o merama podrške našim poljoprivrednicima, nastaviti sa intenzivnim pomaganjem sektoru stočarstva. Ovaj sektor jedan je od najvažnijih poljoprivrednih grana u Srbiji. Izdvojen je novac za podsticajna sredstva za tov junadi, svinja, jagnjadi i jaradi. Za tovnu junad ona su uvećana sa 10.000 na 15.000 dinara po grlu.

Nova tržišta Turske i Kine su otvorena i sve su veći zahtevi za goveđim mesom. Zato je važno snažno da dodatno ohrabrivanje i podrška za one proizvođače koji se bave tovnim govedarstvom. Ministarstvo će nastaviti da podstiče sredstvima i po grlu stoke za kvalitetne priplodne mlečne i tovne krave, kao i za kvalitetne priplodne ovce, koze i krmače. U tom smislu, povećani su podsticaji za kvalitetne priplodne krmače sa 10.000 na 15.000 dinara po grlu. Osim toga, povećani su i podsticaji za krave dojilje – sa 20.000 na 30.000 dinara po grlu i podsticaji za krave za uzgoj teladi za tov – sa 10.000 na 20.000 dinara po grlu.

Pored ovih mera podrške veoma važna za sektor stočarstva je činjenica da se izdvajaju bespovratna sredstva, kako u primarnu proizvodnju tako i preradu mesa i mleka. Iznos bespovratnih sredstava je od 50 do 65% od iznosa investicije, u zavisnosti da li korisnici podsticajnih sredstava pripadaju području sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi. Ministarstvo će nastaviti sa kreditnom podrškom i u sektoru stočarstva, odnosno sa subvencionisanjem kamatne stope.

IPARD II

IPARD II (engl. Instrument for Pre-Accession in Rural Development); Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj – pretpristupni program Evropske unije, koji bi Srbija trebalo da realizuje u od 2014. do 2020. godine. IPARD je sastavni deo IPA fonda, odnosno njegova komponenta koja se odnosi na ruralni razvoj) pruža investicionu podršku Evropske unije (u daljem tekstu EU) od 175 miliona evra za programski period 2014. do 2020. godine, a Republika Srbija obezbeđuje dodatnih 55 miliona evra, što je ukupno 230 miliona evra.

Ukoliko se uzme u obzir i deo koji korisnici finansiraju iz sopstvenih sredstava to bi trebalo da dovede do investicija u poljoprivrednu proizvodnju i preradu od oko 400 miliona evra, što će podstaći razvoj poljoprivrede. To je prva pomoć iz fondova EU koja je namenjena direktno korisnicima, odnosno poljoprivrednim proizvođačima – pravnim i fizičkim licima koji će ta sredstva ulagati u nabavku mehanizacije i opreme, ili proširenje, adaptaciju i izgradnju svojih proizvodnih ili prerađivačkih kapaciteta, a samim tim i u dostizanje domaćih i EU standarda u oblasti životne sredine, dobrobiti životinja, veterinarskog javnog zdravlja i bezbednosti hrane.

Uz pomoć fonda IPARD Srbija trasira put ka Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU i otvara vrata mnogo značajnijim sredstvima. Zato je bitno da što više novca iskoristimo za kvalitetne projekte u ovom programskom periodu, kako bi u narednom periodu mogli da dobijemo još veća sredstva.

Trenutno se program IPARD sprovodi kroz dve mere – Mera 1 (M1) i Mera 3 (M3) koje se odnose na ulaganje u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu i marketing poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva, odnosno ulaganja u prerađivačke kapacitete. Akredituju se i nove mere i naredne godine će poljoprivredna gazdinstva moći da uz podsticaj ulažu u seoski turizam kroz Meru 7, za kojom već sada vlada veliko interesovanje.

Na osnovu prvih sprovedenih javnih poziva i prvih rezultata može se reći da su poljoprivrednici uvideli značaj fonda IPARD i razvojnu šansu koju ne bi trebalo propustiti.

Nedavno je jednom poljoprivrednom proizvođaču iz okoline Rume uručeno prvo rešenje o isplati sredstava iz programa IPARD za investiciju koja se odnosila na kupovinu mašine za branje višanja i šljiva. Tada su takođe, isplaćena i sredstva za još sedam poljoprivrednika, koji su bili vrlo efikasni u realizaciji svojih investicija, i to za nabavku opreme.

Ove godine planirano je raspisivanje četiri poziva za IPARD za koje je opredeljeno blizu 90 miliona evra. Preraspodelom sredstava u okviru budžeta obezbeđeno je dodatnih 3,3 miliona evra za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava za preradu i marketing u okviru programa IPARD. Predstojećeg leta očekuju nas novi javni pozivi i za M1 i za M3, namenjeni srpskim poljoprivrednicima i prerađivačima za nabavku mašina, traktora, izgradnju objekata i njihovo opremanje neophodnom tehnološkom opremom.

Krajem godine očekuje se i objavljivanje javnog poziva u okviru Mere 7 – Diversifikacija poljoprivrednih gazdinstava i razvoj poslovanja, koja je sada u procesu akreditacije. Mera koja je namenjena seoskom turizmu izaziva veliko interesovanje i zato Ministarstvo obaveštava sve poljoprivrednike da na vreme planiraju svoje investicije i blagovremeno počnu sa pripremanjem dokumentacije. Jedan javni poziv namenjen je Meri 9 koja se odnosi na tehničku podršku institucijama zaduženim za sprovođenje programa IPARD.

Prijave za podsticaj u 2018.

Do sada je objavljeno pet javnih poziva u okviru obe programa IPARD. Četiri javna poziva su zatvorena dok je jedan javni poziv u okviru Mere 3 u toku: Mera 1 – Investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava; Mera 3 – investicije u fizičku imovinu koje se tiču prerade i marketinga poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva.

Odziv po osnovu sprovedenih javnih poziva bio je izuzetan i pristiglo je ukupno 655 zahteva, od toga oko 60 procenata za traktore. Evo kako taj pregled pristiglih zahteva po Javnim pozivima izgleda:

Mera 1: Investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava – ukupno 629 zahteva. Mera 1 je prevashodno namenjena individualnim poljoprivrednim proizvođačima.

  1. Po osnovu Prvog javnog poziva za Meru 1, za nabavku nove opreme i mehanizacije, pristiglo je 85 zahteva;
  1. Po osnovu Drugi javnog poziva za Meru 1 za nabavku novog traktora pristiglo je 393 zahteva;
  • Treći javni poziv za podršku investicijama u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava za Meru 1 bio je otvoren od 01. 11.2018. godine do 09.01.2019. godine
  • ovaj poziv obuhvata i izgradnju i opremanje objekata
  • Pristigao je 151 zahtev

Mera 3: Investicije u fizičku imovinu koje se tiču prerade i marketinga poljoprivrednih proizvoda i proizvoda (ova mera je namenjena isključivo pravnim licima).

  1. Po osnovu Prvog javnog poziv za nabavku nove opreme za prerađivačke kapacitete pristiglo je 26 zahteva.
  1. Drugi javni poziv za podnošenje zahteva za odobravanje projekta za IPARD podsticaje za investicije u fizičku imovinu koje se tiču prerade i marketinga poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva
  • ovaj poziv obuhvata i izgradnju i opremanje prerađivačkih kapaciteta
  • Drugi Javni poziv za Meru 3 je otvoren od 18. decembra 2018. godine do 11. marta 2019. godine.
  • do sada je pristiglo 16 zahteva, ali se najveći broj očekuje krajem roka za podnošenje zahteva.

Podrška mladim poljoprivrednim proizvođačima

Posle uspešno sprovedenog programa podrške mladim poljoprivrednicima u 2017. godini, i u 2018. godini kroz podsticaj koji ima oblik start-ap podrške Ministarstvo je podržalo novoosnovana poljoprivredna gazdinstva. Pravo na ovaj podsticaj ostvarivali su punoletni primarni poljoprivredni proizvođači, koji su u godini podnošenja zahteva imali najviše 40 godina života, a čije je gazdinstvo osnovano posle 01. 01.2017. godine.

Maksimalni iznos podsticaja po gazdinstvu je sa 1,2 miliona dinara u 2017. godini, naredne godine povećan na 1,5 miliona dinara. Sredstva su se isplaćivala unapred – u visini od 75% od vrednosti investicije, na osnovu predračuna. Mladi poljoprivredni proizvođači nakon ulaganja imali su obavezu da opravdaju utrošena sredstva. Pored nabavke nove opreme i mehanizacije za obradu zemljišta, setvu, ubiranje plodova, mladi poljoprivrednici su bili u prilici da, između ostalog, dobiju novac i za nabavku stoke, kao i opreme i mehanizacije za pripremanje stočne hrane, pčelarsku opremu…

U Upravu za agrarna plaćanja pristiglo je 1.284 zahteva, što je značajno više u odnosu na 767 zahteva u 2017. godini, kada je prvi put uvedena ova mera podrške. Do sada je ispaćeno 693 zahteva, u ukupnom iznosu 698.928.605,88 dinara, dok se intenzivno radi na još 387 zahteva. Pored grantova (iznosa materijalnih /finansijskih/ sredstava koje pojedinac ili organizacija / donator/ dodeljuje korisniku radi realizacije projekta), mladi poljoprivrednici podržani su i kroz kreditnu podršku.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je za kategoriju mladih poljoprivrednika predvidelo posebne pogodnosti u okviru drugih Pravilnika, odnosno drugih podsticajnih mera. Tako je Pravilnikom o uslovima i načinu ostvarivanja prava na kreditnu podršku za mlade poljoprivrednike, ali i pripadnice ženskog pola i poljoprivrednike čija gazdinstva se nalaze na području sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi, predviđena fiksna kamatna stopa od 1% umesto 3% koja važi za ostale kategorije korisnika subvencionisanih poljoprivrednih kredita. Prošle godine mladi poljoprivrednici podneli su blizu 2.300 zahteva (2.260), a banke su plasirale preko 3,2 milijardi dinara (3.250.000.000).


Uloga lokalne samouprave u razvoju agrarne politike

Poljoprivrednim proizvođačima, kao korisnicima podsticaja, na raspolaganju su podsticaji kako na nacionalnom, tako i na pokrajinskom i lokalnom nivou. Podrška na nižim nivoima upravljanja pokrajinski i lokalni) bazira se na posebnim programima mera podrške za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja za teritoriju autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave.

Čak 90% izdvojenih sredstava tokom 2017. godine realizovano je kroz mere podrške ruralnom razvoju, dok se učešće ostalih mera kreće između 1% i 2%. Kao najčešća mera ruralnog razvoja, za čiju implementaciju se odlučuju nadležni organi na pokrajinskom i lokalnom nivou, jeste podrška investicijama u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava, dok se značajna sredstva izdvajaju i za meru upravljanja rizicima, kao i za podršku promociji. Direktna plaćanja nude jedino mogućnost implementacije regresa za veštačko osemenjavanje, dok se kreditna podrška skoro u potpunosti sprovodi kroz sufinansiranje dela kamate na odobrene poljoprivredne kredite. Opštine i gradovi uz pomoć svojih poljoprivrednih savetodavnih stručnih službi mogu pružiti pomoć od velikog značaja edukacijom i pravovremenom informisanju potencijalnih korisnika tih mera što bi za rezultat dovelo do poboljšanja finasijskog stanja samih poljoprivrednika koji žive i rade na teritoriji te lokalne samouprave i kao krajnji cilj njihov ostanak na selu sa mnogo kvalitetnijim uslovima za život.


Piše: Bata Bojović

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo, unesite svoje ime