Kada je na snazi inflacija, vrednost dugova se smanjuje, ali i vrednost ušteđevine. Inflacija, međutim, ne utiče na vrednost zlata. Stoga je dobro novac konvertovati u investiciono zlato i time osigurati ušteđevinu.
Autor Vladimir Đuričić
S početkom ratnih sukoba u Ukrajini, jačanjem straha od Trećeg svetskog rata, koji bi prouzrokovao potpuni gubitak vrednosti novca svih valuta, širom planete skočila je potražnja za zlatom. U želji da se obezbedi porodica i osigura vrednost kapitala, sve više ljudi i u Srbiji kupuje investiciono zlato i dijamante.
![Aleksandra Pejić](https://nasamesta.com/wp-content/uploads/2023/03/Investiciono-zlato-Anja-Pejic-e1679234159309-200x300.jpg)
„Zlato je oduvek bilo traženo, koristi se u razne svrhe najmanje 5.000 godina. Zbog ograničenosti resursa, njegova cena kontinuirano raste i dugoročno štiti od recesije. Inflacija umanjuje vrednost novca, svih valuta na svetu, osim zlata. Kada je na snazi inflacija, vrednost dugova se smanjuje, ali i vrednost ušteđevine, dok na zlato ne utiče. Stoga je dobro novac konvertovati u zlato i time osigurati ušteđevinu“ – rekla je za Naša mesta Aleksandra Pejić, direktorka kompanije „Golden Masters Company“ d.o.o, koja je i ekspert i konsultant u trgovini umetninama, dragocenostima i dragim kamenjem.
Čuvanje kapitala u zlatu je dobra odluka
U slučaju velike devalvacije novca uzrokovane jakom inflacijom, nameću se pitanja kako da sačuvamo ušteđevinu, da se prehranimo i osiguramo svakodnevni život, pa i budućnost naše porodice.
Čuvanje kapitala u zlatu uvek je dobra odluka, a posebno sada, kada je svet pod velikim pritiskom pandemije kovida-19, sukoba u Ukrajini i sankcija Rusiji, države koja je jedna od glavnih snabdevača energentima, ukazuje Milan Vesković, strateški konsultant u istoj kompaniji.
![Milan Vesković](https://nasamesta.com/wp-content/uploads/2023/03/Investiciono-zlato-Milan-Veskovic-1-foto-snimio-Rade-Kovac-scaled-e1679234255862-200x300.jpg)
„Kada rastu cene energenata, koji su pokretači svetskih industrija, sve poskupljuje. Zlato, zbog prirode ograničenosti, za razliku od štampanog novca, prati razvoj svetskih cena. Zbog ograničenosti ovog resursa, investiranjem u zlatne poluge i kovanice čistoće 999.9/1000 (ne u nakit), velika je izvesnost, ako ne i sigurnost, da ćete prebroditi i najveće svetske krize“ – objašnjava Vesković.
Najbolji ulog u zlo doba
Ne kaže se bez razloga „zlato je novac”, jer je ovaj plemeniti materijal univerzalna valuta. Setite se kako su tokom Prvog svetskog rata, na pijaci u Obrenovcu, gospodske porodice iz Beograda trampile nakit, satove i umetnine za hranu. Naš narod je naučio lekcije i iz devedesetih, kada se zbog inflacije oslanjao na stranu valutu, pa ulaže u zlato.
Manje zlatne poluge ili zlatnici najčešće se kupuju za poklon. Sve je više onih koji u zlatne poluge od jednog ili više grama ulažu nasleđen novac, čak i čitavu ušteđevinu, ukoliko je nedovoljna za kupovinu nekretnine. Jer zbog inflacije niko ne želi da reskira čuvanjem novca u slamarici.
„Budući da globalna kriza najviše pogađa običnog čoveka, sve više ljudi i u Srbiji teži da zaštiti svoj novčani kapital, kako ne bi zavisili od društveno-ekonomskih dešavanja u zemlji i svetu. Sve više firmi deo, ili višak kapitala konvertuje u zlato, kako zbog sigurnosti, tako i zbog povećanja zaliha. Mnogo je i onih s redovnim mesečnim primanjima ili dodatnim poslovima, koji sada umesto u životno osiguranje ulažu u zlato. Investiciono zlato posebno kupuju i muzičari nakon turneja“ – dodaje Aleksandra Pejić.
Kako kupovati dukate
![gold coin](https://nasamesta.com/wp-content/uploads/2023/03/Vrsac-cover-Nasa-mesta-1000-puta-600-px-300x180.jpg)
Srbi su vekovima čuvali svoj kapital u kovanicama, odnosno dukatima. Zahvaljujući tome žene su othranjivale decu kada su muškarci odlazili u ratove.
Kod dukata je važno da obratite pažnju da ne kupujete legure poput 14-karatnog zlata, nego bar 986/1000. Ipak, najbolji izbor je 999.9/1000.
„Ako se, ipak, odlučite za nakit ili dukate slabijeg kvaliteta, obratite pažnju na PDV koji prodavac obračunava i troškove izrade, dizajna, marže itd. Za razliku od dukata, poluga ima serijski broj, žig rafinerije i hologram. Pločice su obično od 0.5, 1, 2.5, 5, 10, 20, 50, 100, 250, 500 grama i kilogram. Kada su u pitanju kovanice (986/1000 i 999.9/1000), najčešće se traže Franc Jozef i Bečki filharmoničar. Uz svaku kupljenu pločicu ili zlatnik, dobija se sertifikat sa serijskim brojem“ – objasnio je Vesković.
Za Portal Naša mesta priredila Mara Popins