Šta nas veže za društvene mreže?

0

Mogućnost postavljanja i razmenjivanja tekstualnih, foto i audio-vizuelnih informacija u realnom vremenu, čine da društvene mreže postanu medijum za praćenje aktuelnih događaja, pružanje podrške, otpora, čak i pomoći ako je to potrebno.

Za Naša Mesta piše Snežana Bogić
Za Portal Naša mesta priredila Mara Popins

Od kada su stekle prve milione redovnih korisnika do danas, društvene mreže promenile su pogled na događaje i svet oko nas. Prve su nastale pre približno dve decenije (Gugl, Linkedin, Fejsbuk), većina u SAD.

Mogu biti fantastičan kanal za razmenu informacija, podršku i pomoć ugroženima, poslovno oglašavanje, brendiranje proizvoda, zanimanja i pojedinca. Ipak mogu biti i zloupotrebljene- za spinovanja i negativne kampanje u političke svrhe, vršenja uticaja na javno mnjenje, manipulacije drugim korisnicima iz zabave ili finansijske prevare naivnih i lakovernih korisnika.

Na početku beše GUGL

Prva među javnim društvenim mrežama bio je Gugl. Osnovan 1998. sa namerom da se na svetskom nivou prikupe i organizuju informacije kako bi bile svima dostupne. Danas nam je na raspolaganju mogućnost reklamiranja, kao i serija proizvoda, akvizicija i partnerstava. Ipak, Gugl je ostao najpoznatiji kao pretraživač.

Sledeći po konceptu poslovne komunkacije bio je Linkedin.  Pokrenut je 2003. sa idejom da postane poslovni društveno-mrežni servis. Korisnici ove mreže kroz interakciju, mogu da unaprede karijeru, poslovanje, razmenjuju informacije i kontakte.

Druženje, posao, obrazovanje…. na mreži

Kao prva neobavezna društvena mreža, od 2004. Fejsbuk ima oko 2 milijarde mesečno aktivnih korisnika, a više od jedne milijarde korisnika koji na dnevnom nivou komuniciraju preko svojih naloga. Ne samo zbog druženja- sve više biznisa predstavlja svoje proizvode i usluge baš preko ove mreže.

Iako to nije u klasičnom smislu, korisnici Jutjub prepoznaju kao nezavisnu društvenu mrežu. Na početku (2005) zamišljen je kao mesto za pronalaženje muzičkih spotova i filmova. Danas se tu može pronaći sve- od edukacije, reklama, inserata iz filmova, snimaka TV emisija, intervjua, vlogova, do prenosa događaja uživo.

Mnogi su bili u dilemi kako da objasne Tviter, dok jedan od osnivača, Džek Dorsi nije rekao da je to „kratak prasak nedosledne informacije“. Od osnivanja, 2006. korisnici ove mreže vežbali su pisanje kratkih objava,  jer je u početku dužinu tvita bila ograničena na 140 karaktera. Tek krajem 2017. broj karaktera povećan je na 280. Za razliku od Fejsbuka, objava na ovoj društvenoj mreži mora biti sažeta i jasna.

I na kraju … zabava

„Katalog ideja” – Pinterest, pušten je u rad 2010. Ova društvena mreža koristi softver za pronalaženje informacija i dozvoljava korisnicima da pronalaze, čuvaju i kategorišu slike na različitim „tablama“.

Iste godine pokrenut je Instagram, mreža kreirana za objavljivanje fotografija, klipova, spotova, reklama, bez mogućnosti tekstualnih objava, izuzev interne komunikacije između korisnika. Ovaj servis je brzo stekao popularnost, posebno među mladima, potom među javnim ličnostima, ali i poslovnim oglašivačima.

Snepčet je oblik društvene mreže, u vidu aplikacije za mobilne telefone, a nastao je 2011. Glavni koncept Snepčeta je da su slike i poruke dostupne kratko vreme. Nema mogućnosti da se objave čuvaju na mreži, osim ako ih mobilni korisnik ne memoriše u telefonu.

TikTok, nova platforma za pronalaženje, kreiranje i deljenje kratkih video klipova unutar zajednice, postoji od 2016. Koriste je uglavnom mladi kao medijum da pokažu šta znaju, kroz pevanje, igranje, imitiranje…

Bez obzira na misiju i cilj, zajedničko za sve društvene mreže jesu njeni korisnici. Svaka od navedenih mreža može poslužiti kao  efikasan poslovni kanal, ali korisnici mogu poslovnu mrežu pretvoriti u privatni, lični, čak i nedozvoljen i nimalo etički komunikacijski kanal.

Ipak je sve do korisnika društvenih mreža.

Ceo tekst pročitajte u četrnaestom broju časopisa Naša Mesta

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo, unesite svoje ime