
Vrednost zlata je poslednjih godina dostigla rekordne iznose. Međutim, i dalje postoje brojni mitovi koji mogu odvratiti potencijalne investitore.
Cena zlata premašila je 2.100 dolara za uncu, postavši atraktivna investicija u nesigurnim vremenima. Ipak, oko njega kruži pet najčešćih mitova, koji mogu zavarati investitore i odvratiti ih od ove dugoročne štednje.
Neki odbojnost prema ovoj vrsti ulaganja baziraju na nepoznavanju činjenice da su investiciono zlato i nakit različite stvari. drugi na zabludi kako je ovo proizvod koji samo imućni mogu sebi da priušte.
Dakle, hajde da razbijemo pet mitova o investicionom zlatu.
1. Zlato (ni)je teško prodati
Mnogi misle da je zlato teško prodati, ali to zavisi od vrste zlata. Dok je nakit manje likvidan, investiciono zlato u obliku poluga i zlatnika lako se prodaje širom sveta.
„Investiciono zlato visoke čistoće lako je zamenjivo za novac i sve više ljudi ulaže u njega kako bi zaštitili kapital od inflacije“, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Proizvodi renomiranih proizvođača, poput švajcarskih rafinerija Valcambi, PAMP i Argor-Heraeus, kao i državnih kovnica (Austrijska i Britanska kraljevska kovnica), garantuju kvalitet i visoku likvidnost.
2. Investiciono zlato (ni)je samo za bogate
„Zlato je investicija za gotovo svaki džep“, objašnjava Georgi Hristov iz kompanije „Tavex zlato i srebro“. „Minimalna investicija je poluga od jednog grama, koja trenutno košta oko 100 evra.“
Zlato dolazi u različitim veličinama, od jednog grama do jednog kilograma, omogućavajući ulaganje prema budžetu investitora.
3. Zlato (ni)je loša investicija
Iako akcije ili investicioni fondovi mogu doneti veći profit, oni nose i veći rizik.
„Glavna funkcija zlata nije brza zarada, već zaštita kapitala, dugoročna štednja i zaštita od inflacije“, kaže Hristov.
Zato narodne banke širom sveta povećavaju zlatne rezerve, jer je zlato stabilna i sigurna investicija.
Finansijska kriza 2008. godine pokazala je koliko je diverzifikacija važna – dok je američka berza S&P 500 izgubila 50% vrednosti, cena zlata je skočila 25%, pružajući zaštitu investitorima.
4. Zlato (ni)je kratkoročna investicija za špekulacije
Za razliku od akcija i kriptovaluta, zlato nije namenjeno kratkoročnim spekulacijama, već dugoročnoj štednji.
„Cena zlata je u poslednjih 50 godina porasla za 6.500%, ali je bilo perioda stagnacije. Na primer, između 2012. i 2019. godine cena se nije značajno menjala. Međutim, od 2020. beležimo stalan rast zbog inflacije, pandemije i ratova“, objašnjava Hristov.
Investitori koji su kupovali zlato sa strpljenjem ostvarili su dugoročni profit, dok su oni koji su pokušavali da špekulišu na kraće staze često gubili.
5. Ulaganje u zlato (ni)je komplikovano
Za razliku od investiranja u akcije ili nekretnine, ulaganje u zlato je jednostavno i ne zahteva veliko predznanje.
„Dovoljno je proveriti berzansku cenu, odlučiti se za renomiranog trgovca i kupiti zlato. Kupovina investicionog zlata danas je jednostavna kao kupovina bilo kog proizvoda u prodavnici“, kaže Pavlović.