Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj objavila je demo verziju prvog onlajn registra neporeskih dažbina. Registar je obuhvatio više od 2.000 neporeskih dažbina (takse i naknade za korišćenje javnih dobara) sa republičkog, lokalnog i pokrajinskog nivoa.
Kako je saopšteno iz NALED-a, to je najsveobuhvatnija evidencija obaveza koje gradjani i privreda imaju prema državi mimo poreza.
Inače, takse, naknade i druge dažbine propisane su kroz više od 500 zakona i podzakonskih akata.
Cilj uvođenja registra je praktična korist jer bi građani i privreda na jednom mestu imali jasan uvid šta plaćaju, kojoj instituciji i u koju svrhu. Takođe, znali bi iznose dažbina, brojeve računa za uplatu i dobili druge korisne informacije, a do kojih danas teško dolaze.
Registar kao dobar alat za građane i privredu
Organi i institucije koji propisuju neporesku dažbinu bi bili zaduženi za inicijalni unos i kasnije izmene bilo kog elementa dažbine, što bi obezbedilo punu ažurnost registra, dok bi Ministarstvo finansija imalo kontrolnu funkciju.
– Verujem da smo napravili dobru osnovu na kojoj možemo dalje da radimo i rezultat bi trebalo da bude novi zakonski okvir u ovoj oblasti. To znači i veliku odgovornost Ministarstva finansija da registar bude funkcionalan i dobar alat za građane, privredu i ministarstvo, izjavila je državna sekretarka Ministarstva finansija Slavica Savičić.
![naled reigstar nameta](https://nasamesta.com/wp-content/uploads/2021/12/naled-registar-1024x682.jpg)
Netransparentnost neporeskih dažbina je ključni problem
Registar bi funkcionisao uz poštovanje principa da nijedna neporeska dažbina, propisana zakonom ili podzakonskim aktom, ne može da bude naplaćena ako nije uneta u registar.
Direktorka korporativnih poslova u KPMG Milica Bisić istakla je da je netransparentnost neporeskih dažbina ključni problem koji treba rešiti, kao i pitanje parafiskalnih nameta.
– Osim što ih je teško prebrojati i nije izvesno šta sve treba da se plati i kome, problem s neporeskim nametima je i to što je nepoznato koliko ukupno koštaju gradjane i privredu. Tokom projekta smo popisali čak 1.200 dažbina na republičkom nivou za koje je u jednoj godini naplaćeno oko 160 milijardi dinara. Iako su takse najbrojnije i čine dve trećine ukupnog broja nameta na republičkom nivou, najviše novca je izdvojeno za dažbine koje su po svojoj prirodi porezi, čak 62 milijarde, kao i za naknade – 56,5 milijardi – dok su takse bile najmanje izdašne, rekla je Bisić.
![onlajn registar dažbina](https://nasamesta.com/wp-content/uploads/2021/12/onlajn-registar-1024x587.jpg)
Kako se ističe u saopštenju, takse imaju još manji značaj za gradove i opštine jer u proseku donose svega 0,2 odsto prihoda lokalnih budžeta, a predstavljaju veliko administrativno opterećenje kako za građane i privredu tako i za same lokalne samouprave.
– Zato je drugo važno postignuće projekta izrada modela po kojem bi sve lokalne samouprave uskladile nazive taksa koje naplaćuju i grupisale ih u odgovarajuće oblasti. Osim što bi lakše upravljali naplatom, gradovi i opštine bi olakšali život privrednicima, naročito onim koji posluju u više opština, dodaje se u saopštenju.
Registar je predstavljen 14.12. na završnoj konferenciji „Projekta za reformu neporeskih prihoda“, a kreirali su ga Partner Solutions, KPMG, NALED i Institut Mihajlo Pupin, uz podršku USAID-a.