Danci zbog masovnog recikliranja uvoze otpad

0
PET ambalaža
Foto: Pixabay.com

Sve masovnija reciklaža dovela je Dansku, najvećeg evropskog proizvođača energije iz otpada, u situaciju da mora da uvozi otpad za svoje spalionice, čije kapacitete planiraju da smanje.

Danska je najveći evropski proizvođač energije iz otpada.

Od otpada se dobija toplotna energija za otprilike petinu daljinskih sistema grijanja i osigurava otprilike 5% proizvodnje električne energije. U ovoj zemlji spalionice otpada su sa vrhunskim filterima, koji izvlače štetne polutante iz otpadnih gasova, ali problem je što Danska ne proizvodi dovoljno smeća za svoje pogone. Ono što je pre samo pet godina bilo pametno rešenje sada je postalo problem, piše Politico, a prenosi Balkan magazin.

Danska ima 23 spalionice koje su u stanju spaliti 3,8 miliona tona otpada godišnje, ali recikliranje i odvajanje je toliko uzelo maha da je zemlja uvezla gotovo milion tona otpada 2018. godine, uglavnom iz Nemačke i Velike Britanije. To nije u suprotnosti sa danskim klimatskim ciljevima – smanjivanje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 70% ispod nivoa iz 1990. godine tokom naredne decenije.

„Danas uvozimo otpad s visokim udelom plastike, kako bi iskorsitili višak kapaciteta u spalionicama, a rezultat su više emisije CO2“, izjavio je Dan Jorgensen, danski ministar za klimu.

Zbog toga Danska namerava smanjiti kapacitete spalionica za 30% u narednoj deceniji. Ove je godine dogovoreno da se uspostavi sistem za odvajanje čak 10 različitih vrsta otpada za reciklažu (staklo, papir, tekstil…) i da se smanji uvoz otpada.

Manji kapaciteti

Smanjivanje kapaciteta spalionica znači i velike troškove, jer je veći broj spalionica u vlasništvu lokalnih samouprava finansiran kreditima. Takozvana „vražija dilema“ s otpadom dobro je vidljiva na otoku Bornholmu. Bornholm ima najmanju spalionicu, koju namjerava zatvoriti 2032. godine, kada računaju da će postati otok bez smeća, kroz ponovnu upotrebu i reciklažu svog otpada koji proizvedu. Kratkoročno, daljinsko grijanje će pokriti biomasa, a dugoročni plan je da otok dobija svu električnu energiju iz ofšor vetroelektrana.

Spaljivanje otpada, posebno kada se koristi za proizvodnju toplotne ili električne energije, često se doživljava kao poboljšanje u odnosu na odlaganje otpada na odlagališta (gde emituje metan i može ispustiti u tlo otrovne hemikalije) ili “izvoz” – slanje u zemlje u razvoju, gde nema previše nadzora nad tim što se s njim događa.

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo, unesite svoje ime