Komora javnih nabavki
Naslovna Aktuelno Prihodi gejming industrije u Srbiji rastu, ali sektor ulazi u mirniju fazu...

Prihodi gejming industrije u Srbiji rastu, ali sektor ulazi u mirniju fazu razvoja

0
Foto: Ilustracija, Canva

Petnaest najuspešnijih gejming kompanija u Srbiji ostvarilo je tokom 2025. godine ukupno oko 222 miliona evra prihoda, ali novi izveštaj pokazuje i da je rast sektora usporen, uz pad broja zaposlenih i manji broj novih igara.

Gejming industrija u Srbiji tokom 2025. godine nastavila je da povećava prihode, ali istovremeno pokazuje znake usporavanja rasta. Prema podacima predstavljenim u Privrednoj komori Srbije, 15 najuspešnijih kompanija u ovom sektoru prihodovalo je ukupno oko 222 miliona evra.

Novi godišnji izveštaj Srpske gejmerske asocijacije pokazuje da je u gejming industriji u Srbiji tokom 2025. godine bilo oko 4.200 zaposlenih, što je za oko 300 manje nego godinu ranije.

Istovremeno, u 2026. godini očekuje se otvaranje svega 113 novih radnih mesta, što se ocenjuje kao rekordno nizak broj drugu godinu zaredom i potvrda da je završen period intenzivnog rasta.

Kao najveće prepreke daljem razvoju navedeni su visoki porezi i nedovoljno stimulativne poreske olakšice.

Manje objavljenih igara, veliki broj projekata u razvoju

Tokom 2025. godine besplatne igre nastale u Srbiji zabeležile su oko 307 miliona preuzimanja na različitim platformama, dok su premium naslovi kupljeni oko 613.000 puta.

Broj studija i timova ostao je stabilan i procenjuje se na oko 100, ali je objavljeno 22 novih naslova, što je najmanje do sada. Sa druge strane, u razvoju je trenutno 75 igara, što ukazuje da sektor i dalje ima potencijal za budući rast.

AI sve prisutniji u razvoju igara

Više od tri četvrtine studija koristi alate zasnovane na veštačkoj inteligenciji, najčešće u programiranju, poslovnoj podršci, marketingu, 2D artu i animaciji.

Mobilne igre i dalje prednjače po prihodima, iako se veći broj projekata razvija za PC platforme. Većina timova, njih 63 odsto, radi na razvoju originalne intelektualne svojine, što je rast u odnosu na prethodnu godinu.

Najveća koncentracija zaposlenih i dalje je u Beogradu i Novom Sadu, dok se Niš izdvaja po broju stručnjaka uprkos manjem broju kompanija.

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo, unesite svoje ime