JLS uz još dva korisnika česti dobitnici sredstva iz budžetskih rezervi

0
Budžet
Foto: Ilustracija, Canva

Ukupna sredstva koja su isplaćena lokalnim samoupravama kroz budžetsku rezervu u poslednjih šest godina iznose 225 miliona evra, što JLS svrstava u česte korisnike ovih sredstava.

Lokalna samouprava je među tri najčešća korisnika budžetskih rezervi. Na drugom mestu su verske organizacije, a na trećem sportski savezi, pokazala je analiza rešenja o upotrebi budžetske rezerve koju je uradio Fiskalni savet.

Od ukupno 1.305 analiziranih rešenja u periodu od 2018. do kraja 2023. godine, 249 se odnosilo na tri grupe korisnika: 1) lokalnu samoupravu, 2) verske organizacije i 3) sportske saveze.

Ukupna sredstva koja su za ove grupe isplaćena kroz budžetsku rezervu u tom periodu iznose oko 365 miliona evra i to 225 miliona evra za lokal, 75 miliona evra za  verske organizacije i 65 miliona evra za sportske saveze, navedeno je u izveštaju Fiskalnog saveta.

Čajetina i Beograd dobili od četiri do 30 puta više novca

U dokumentu ovog nezavisnog državnog organa se navodi da je dodatno finansiranje jedinica lokalne samouprave, preko budžetske rezerve, problematično iz više razloga i da bi finansiranje lokalne samouprave trebalo urediti na objektivan i održiv način.

“Jedna od osnovnih primedaba povezanih s ovom praksom odnosi se na nepoznate kriterijume po kojima se određuje koliko će vanrednih sredstava iz republičkog budžeta dobiti koja lokalna samouprava. U obrazloženju raspodele budžetske rezerve najčešće se pojavljuje samo jedna rečenica koja nije informativna: sredstva se dodeljuju „za izvršavanje obaveza koje nije bilo moguće predvideti u postupku pripreme i donošenja budžeta, a koji mogu dovesti do ugrožavanja tekuće likvidnosti lokalne vlasti“.

Fiskalni savet zaključuje da ostaje nejasno zašto je npr. opština Čajetina u prethodnih šest godina iz budžetske rezerve dobila 20 puta više sredstava od Lajkovca i čak 30 puta više od Pećinaca – iako sve tri opštine imaju sličan broj stanovnika.

Slično tome, dodaje se u izveštaju, nejasno je zašto je Grad Beograd dobio iz budžetske rezerve četiri puta više sredstava (po stanovniku) od Niša.

Ukoliko zaista postoji potreba za dodatnim finansiranjem jedinica lokalne samouprave, na šta ukazuje rasprostranjena upotreba budžetske rezerve, onda je to potrebno urediti kroz Zakon o finansiranju lokalne samouprave, navedeno je u pomenutom izveštaju Fiskalnog saveta.

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Molimo, unesite svoje ime