Putem portala Sezonski radnici od januara 2019. godine registrovano preko 60.000 sezonskih radnika u poljoprivredi, kažu u Nacionalnoj alijansi za lokalni ekonomski razvoj (NALED).
-Prema izveštajima sa portala sezonski radnici, kojima upravlja Poreska uprava, najzastupljeniji su poslovi čišćenja, pakovanja i sortiranja, zatim poslovi branja jabučastog voća i poslovi pripreme zemljišta, sadnje, setve i žetve. Oko trećine poljoprivrednih radnika je na tim poslovima, i vidimo po komunikaciji od strane proizvođača da svake godine raste potreba za sezonskim radnicima, izjavila je Isidora Šmigić, specijalistkinja za regulatornu reformu u NALED-u, gostujuću u emisiji Jutro na TV PRVA.
Prema njenim rečima, najzastupljeniji su radnici između 40 i 65 godina, međutim kako govore podaci sa terena, ima i starijih lica koji su spremni da se posvete ovom poslu.
Najviše angažovanih radnika u poljoprivredi
Objasnila je i da reforma elektronskog pojednostavljenog radnog angažovanja sezonskih radnika u Srbiji najviše sličnosti ima sa zemljama poput Crne Gore, Albanije, Severne Makedonije.
-Međutim postoji razlika u sektoru. Kod nas je predominantno bilo pitanje sezonskih poslova u poljoprivredi, dok je u Crnog Gori u turizmu, a u Albaniji je u pitanju kombinacija – i poljoprivreda i turizam, kazala je Šmigić.
Kada je reč o nedostatku radne snage za pojedine sezonske poslove, ona je istakla da to nije problem samo u Srbiji, čitavom regionu, već i Evropi.
-Činjenica je da ti poslovi jesu teži fizički, tako da ne iznenađuje da je teško naći radnike. Takođe, ipak zahtevaju neku vrstu veština i znanja, tako da informacija koje imamo jeste da vlasnici poljoprivrednih gazdinstava i poljoprivredni proizvođači najradije pronađu nekoga sa kime dugogodišnje sarađuju, nego da iznova i iznova traže nove radnike, objasnila je Šmigić.
Prema njenom mišljenju, postoji fluktuacija u oblasti sezonskog zapošljavanja, u smislu da se radnici dosta menjaju, traže najbolje uslove, najboljeg poslodavca, te u tom smislu postoji protok, odnosno promena radnika.
-Takođe, ono što je stiglo do nas kao informacija jeste da i kada radnici rade, postoji problem da nisu želeli da budu prijavljeni tj. evidentirani iz bojazni da ne izgube neku vrstu davanja koje imaju – socijalnu pomoć ili drugu vrste novčane pomoći, tako da je to bio problem sa kojim smo se susreli kada smo razgovarali sa poslodavcima o tome kakva je situacija na terenu, istakla je Šmigić.
